Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Koja je poenta gajenja dece?

    Alison Gopnik (Alison Gopnik), profesorka filozofije i pshilogije na Univerziteta Berkli u Kaliforniji za Gardijan (The Guardian) razmatra o svrsi brige o deci i njena početna, a i završna teza je da je briga o deci duboko paradoksalna. 

    Zašto je briga o deci važna? To je težak posao, slabo se plaća, ako se i uopšte (is)plati i prepun je nesigurnosti, krivice i mučnih situacija. Pa ipak, većini nas se on čini kao fundamentalni, duboko cenjeni „projekat“. Ako pitate roditelje o njihovim najdubljim moralnim obavezama, i najtežim  moranim dilemama,  onome šta njihovom životu daje značenje – većina roditelja će pričati o svojoj deci. Ali, briga o detetu se značajno razlikuje od bilo kakvog drugog ljudskog odnosa, a uobičajeni način mišljenja o moralu se ne uklapaju baš dobro u roditeljsku ulogu.

    Briga o deci je duboko paradoksalna. Postoji duboka tenzija između zavisnosti i nezavisnosti. Roditelji i drugi staraoci moraju da preuzmu potpunu odgovornost za ta  mala stvorenja koja od njih zavise i da ih pretvore u nezavisnu odraslu ličnost.

    Naša deca nisu samo zasebne ličnosti i nezavisne od nas, nego su i deo jedne nove generacije koja je sama sebi svojstvena i nezavisna od prethodne. Detinje doba i intimnost idu jedno sa drugim – svoju decu držimo blizu, doslovno i metaforički. Naša odrasla deca su i treba da budu stranci: stanovnici budućnosti.

    Druga tenzija izvire iz specifične ljubavi prema našoj deci. Ja brinem za moju decu na poseban način. A ova posebna privrženost nije samo deo genetske predispozicije. Gotovo svako ko brine za dete će zavoleti to posebno, jedinstveno čudo. Osećamo da je dobrobit deteta za koje brinemo važnije od svega ostalog, čak i od dobrobiti druge dece i naše sopstvene sreće. Možemo biti, a čak bi i trebali biti, nemilosrdni da bismo je njima obezbedili.

    Ove karakteristike roditeljstva se ne uklapaju dobro u tradicionalne filozofske rasprave o moralnosti. Utilitaristi, na primer, misle da bi trebalo da donosimo moralne odluke proračunavajući šta će dovesti do postizanja najvećeg dobra za najveći broj ljudi. Filozofska teorija koja se vezuje za Kanta, deontologija, tvrdi da postoje apsolutni i univerzalni moralni principi koje bi svi trebalo da pratimo.

    Ali nijedan od ovih pristupa ne „pokriva“ posebnu moralnost brige o deci. Tradicionalna misao pretpostavlja da su moralisti nezavisna i autonomna bića koja donose odluke vodeći se isključivo principima pronalaženja načina da živimo jedni sa drugima. Ali „caka“ moralnosti roditelja se krije u tome što se brine o osobi koja nije autonomna i ne može samostalno da odlučuje, te se zavisi od onoga ko može.

    baloni-pixabayOve teorije ne mogu, takođe, da obuhvate specifičnost naših osećanja prema deci. Klasične teorije se zalažu da moralni i politički principi treba da budu univerzalni. Pravičnost, jednakost, pravda – ove ideje bi trebalo da se odnose na sve. Sama ideja zakona, na primer, je da se određeni princip jednako primenjuje na sve. Ali ja brnem i odgovorna sam za moje dete, a ne za decu uopšte.

    Razmislite samo o teškoj odluci koju je svako od nas morao da napravi – o tome da li da naše dete upišemo u državnu ili privatnu školu. Utilitaristički princip „najvećeg dobra za najveći broj ljudi“ bi vam sugerisao da dete upišete u državnu školu. Ali uobičajeni moralni impuls da učinite da vaše dete dobije najbolje će vas odvesti na drugu stranu – upisaćete ga u privatnu školu.

    Ni Kantovski principi se ne mogu baš dobro primeniti. Briga o deci je veće dobro, ali nije i ne treba da bude univerzalni imperativ. Ljudi mogu da budu ekstremno brižni prema svojoj deci, ali relativno idiferentni kada su u pitanju deca generalno. I, naravno, mnogi ljudi, svojom voljom ili sticajem okolnosti, ne brinu o deci uopšte.

    Možda je najpreovlađujuća,  ako često i implincitna, savremena slika o vrednosti dece varijanta utilitarizma. Radi se o viđenju da je briga o deci cenjena jer vam dozvoljava da radite nešto što se zove „roditeljstvo“. „Roditeljstvo“ zahteva posedovanje posebne vrste iskustva koja će vam omogućiti da oblikujete decu u odrasle ljude sa određenim osobinama – pametne ili uspešne ili srećne. Možete da merite cenu brige koju ste „obezbedili“ kvalitetom odrasle osobe koju ste oblikovali.

    Ali ovo je, takođe, u dubokoj suprotnosti sa prirodom brige o deci. Vaš cilj kao roditelja nije da odredite kako će ta bespomoćna beba „ispasti“. Radi se o tome da je vaš posao da je pretvorite u autonomno biće koje će, bilo da čini dobro ili zlo, biti sposobno da oblikuje sopstveni život, preuzme sopstvene rizike, postane jedinstvena osoba koja će stvoriti jedinstveni život.

    „Slika o roditeljstvu“ se takođe ne uklapa sa našim specifičnim osećanjima za decu. Ako je cilj da se stvore najbolje odrasle odobe, onda bismo mogli pomisliti da bi trebalo da tražimo decu koja imaju najveće predispozicije za uspeh i da uložimo svu našu energiju u njihovo oblikovanje. Ali, naravno, mi osećamo bezuslovnu posvećenost prema samo jednom, određenom detetu, koje je uzgred, naše i nije nam bitno kakvo je ono.

    Druga, manje dominantna filozofska tradicija, verzija onoga što Isaija Berlin (Isaiah Berlin) zove „vrednosni pluralizam“ možda je najbolji način da mislimo o brizi o deci. Imamo bezbroj različitih etičkih vrednosti i te vrednosti su često nekompatibilne. Ne postoji način kojim bismo  ih merili i upoređivali, ni jedna jedina vrednost ne prednjači. One se ne mogu upoređivati i meriti kako bismo mi znali kako najbolje da postupimo. A, ipak, u stvarnom životu mi moramo da biramo između njih.

     

    Izvor: The Guardian

    Foto: Pixabay

    Piše: A. M.

    What's your reaction?

    Komentari

    • Zlatko Preskakulev

      Nemam sumnje da je Deciji S v e t jedini Koji Postoji,Sazima sve ljudske vrednosti i njegov smisao postojanja,a koji nas cini srecnima i koji gradimo ,cuvamo - sve ostalo je podredjeno njima i zbog njih i to je tako od postanja, bez obzira na epohe, materijani status,nedace,! TO je dovoljno i neka ih bude sve vise! SRECNO BUDUCI RODITELJI!

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE