Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    „Lovci greškom upucali anđela“, „Bebe koje žive na palubi Titanika“: na koju biste se vest vi „upecali“?

    Da li vam se desilo da se „upecate“ na vest iz novina koja nije tačna? Ne brinite se, niste sami. A evo i male istorije lažnih vesti…

    Džej Branskomb (Jay Branscomb) je  2015. godine na Fejsbuku objavio fotografuju Stivena Spilberga kako sedi pored mrtvog triceraptosa. Branskomb je uz fotografiju napisao i: „Sramotna fotografija sportskog lovca kako srećan pozora pored triceptora kojeg je ubio. Molim vas delite ovu sliku da svet vidi sramotu ovog sramnog čoveka“.

    Post je podeljen više od 30 hiljada puta i izazvao je na hiljade besnih komentara. Besnih, dobro ste pročitali – jer je Spilberg ubio dinosaurusa.

    U knjizi Vilijama Paundstona (William Pounstrone) „Head in the Cloud“ se navodi podatak po kojem 15 odsto ispitanika u jednom eksperimentu verovalo da su rani ljudi i dinosaurusi živeli u isto vreme. To nije isto što i verovanje da su dinosaurusi živi i danas, ali je uzbunjujuće pogrešno mišljenje koje gaji zabrinjujuće veliki deo ljudi.

    Lažne vesti nisu nov fenomen. On svoje korenje vuče još iz štampe. Davne 1979. godine Nešnal enkvajer (The National Enquirer) se prebacio na štampu u koloru time ostavljajući neaktivne crno-bele prese. Umesto da ih bace, list je koristio ove prese da štampa Vikli vorld njuz (The Weekly World News) koji je imao višedecenijsku tradiciju objavljivanja. Ovaj list je objavljivao lažne vesti kao što su: „Bebe koje žive na palubi Titanika“, „Lovci na patke upucali anđela“ …

    The Onion, magazin sadržajem sličan našem Njuz.net-u (setimo se čuvenog slučaja „ajkula“) je prvo izlazio u štampanom obliku. Međutim , ono što stvara zabunu kod ljudi jeste da dobar deo čitalačke publike zaista veruje u naslove ovih članaka. Postojala je inicijativa da se ovakav sadržaj reguliše ocenjivanjem nivoa poverenja na društvenoj mreži Fejsbuk, ali se od toga odustalo. Samo uklanjanje stranica ovakvih magazina bi bila neprikladna jer je sarkazam jedan od najpopularnijih formi komuniciranja na društvenim mrežama.

    Izvor: BIZLife, psychologytoday.com

    Foto: Youtube printscreen

    Piše: A. M.

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE