Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Mediteranskim načinom ishrane do zdravlja (VIDEO)

    Metabolički sindrom predstavlja grupu karakteristika koje podrazumevaju povećan rizik od dobijanja dijabetesa tip 2 i bolesti srca. Osoba sa metaboličkim sindromom je gojazna, ima visok krvni pritisak, povišen nivo šećera u krvi i visoke trigliceride.

    U slučaju prisustva ovog sindroma, ne moraju se javiti svi navedeni simptomi, ali postoji verovatnoća da osoba koja ima bar jedan od simptoma, ima i sve ostale probleme.

    Metabolički sindrom na duže staze vodi do razvoja ozbiljnih i hroničnih oboljenja, kao što su dijabetes, angina pektoris pa čak i pojavu infarkta.

    Prof. dr Vesna Dimitrijević – Srećković objašnjava da je ovaj sindrom povezan sa nekoliko grupa komplikacija.

    Prva grupa su bolesti ateroskleroze koje inače predstavljaju kasne komplikacije dijabetesa, kao što su angina pektoris ili infarkt, celebrovaskularni šlog i promene krvnih sudova donjih ekstremiteta koji mogu da vode do gangrenoznih problema.

    Druga grupa su bolesti seksualne disfunkcije i sterilitet i kod muškaraca i kod žena. Kod gojaznih žena dolazi do pojačanog lučenja muških hormona, povišenog krvog pritiska i često glikoregulacije, povećane maljavosti, neredovnih menstrualnih ciklusa, što posledično može da dovede do otežanog začeća i steriliteta. Stomačna gojaznost koja je glavna odlika metaboličkog sindroma predstavlja rizik i za muškarce, jer se u tom masnom tkivu gubi testosteron i pretvara u ženski hormon estrogen“, objašnjava prof. dr Vesna Dimitrijević – Srećković.

    Tretman metaboličkog sindroma podrazumeva regulaciju svih karakeristika koje ga odlikuju. Neophodno je regulisati kardiovaskularne faktore rizika, krvni pritisak i holesterol, uvrstiti fizičku aktivnost u svakodnevicu i regulisati telesnu težinu. Preporuka je i prelazak na mediteranski način ishrane, koji zbog namirnica koje su zastupljene ima izuzetno blagotvorno dejstvo na organizam.

    Mediteranski način ishrane čine jelovnici bogati složenim ugljenim hidratima i dijetnim vlaknima poreklom iz voća, povrća i žitarica koji su bogati mononezasićenim masnoćama iz maslinovog ulja i polinezasićenim masnoćama iz omega-3 iz riba mora kao što su haringa, tuna, skuša i losos.

    Ovakvi jelovnici našli su primenu ne samo u lečenju predijabetesa i dijabetesa, već i kod gojaznih i onih sa metaboličkim sindromom. Obilje voća i povrća i dijetnih vlakana u voću, povrću i žitaricama jedna su od ključnih karika zašto smo kod pacijenata ostvarivali redukciju telesne težine i redukciju glikemije.

    „Dijetna vlakna su nam veoma važna, kako solubilna tako i nesolubilna zato što dovode do sitosti, do postizanja dobrih vrednosti i glikemije i lipidnog statusa. Prave mrežu u stomaku i onemogućavaju potpunu iskoristljivost hranljivih materija i daju osećaj sitosti, regulišu šećer, masnoću, rad digestivnog sistema i sprečavaju nastanak raka debelog creva. Pošto su dijetna vlakna sadržana u voću, povrću i žitaricama, jedna od preporuka jeste da se uzima pola kilograma voća i pola kilograma povrća svakoga dana„, savetuje prof. dr Dimitrijević – Srećković.

    Ovde možete pogledati i video na pomenutu temu:

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE