Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    MMF globalno pesimističan, Srbija i region BOLJI od svetskog proseka

    Globalni rast je najsporiji još od svetske finansijske krize, navodi se u opisu najnovije projekcije rasta svetske privrede koju je dao Međunarodni monetarni fond u svom redovnom polugodišnjem izveštaju „Svetski ekonomski izgledi“.

    Prema oceni Fonda, svetska privreda će se ove godine povećati za svega tri odsto što je za 0,3 procentna poena manje nego što su prognozirali u aprilu.

    Zanimljivo je da Srbija, a i uopšte region Centralne i Istočne Evrope, bolje stoji od svetskog proseka. MMF je zadržao rast BDP Srbije u ovoj godini od 3,5 odsto i četiri odsto u 2020. iako je recimo Svetska banka nedavno snizila projekciju na 3,3 odsto ove godine i 3,9 odsto u narednoj.

    U regionu „rastuće Evrope“ kako MMF označava uglavnom istočnoevropske i balkanske zemlje, ove godine Srbija će biti na petom mestu po privrednom rastu, iza Mađarske, Poljske, Rumunije i Bugarske.

    S druge strane, iza nas će ove godine završiti Ukrajina, Hrvatska, Belorusija, Rusija i Turska (MMF nije eksplicitno dao podatke za manje zemlje sa Balkana kao što su Albanija, Severna Makedonija, BiH i Crna Gora).

    Inače, prosečan rast celog regiona je prognoziran na svega 1,8 odsto, ali to je pre svega posledica stagnacije Turske (projekcija 0,2 odsto) i Rusije (1,1 odsto). Niko u Evropi, osim Turske, nema problema sa inflacijom.

    I pored pada nezaposlenosti u Srbiji poslednjih godina i dalje smo među samo pet evropskih zemalja sa dvocifrenom nezaposlenošću. Pored EU zemalja Grčke, Španije i Italije koje visoku nezaposlenost vuku još od krize iz prošle decenije, nezaposlenost od 13,8 odsto ima Turska koja preživljava ekonomsku krizu i Srbija sa 13,1 odsto u ovoj godini.

    Međutim, sudbina malih otvorenih ekonomija kakva je naša je da zavise od globalnih ekonomskih kretanja. Kako se objašnjava u izveštaju MMF, slab rast je posledica trgovinskih barijera i rastućih trgovinskih i geopolitičkih neizvesnosti.

    MMF prognozira ekonomski rast od svega 1,7 odsto za razvijene zemlje u ovoj i narednoj godini, dok za zemlje u razvoju u ovoj godini prognozira rast od 3,9, a u 2020. godini 4,7 odsto. Prognoze o oporavku naredne godine su, prema priznanju Fonda, prilično neizvesne.

    Polovina od tog oporavka odnosi se na očekivanja da će se oporaviti zemlje koje su ove godine u velikim problemima kao što su Venecuela, Argentina i Iran, kao i da će se ubrzati rast u ekonomijama koje su ove godine značajno usporile kao što su Brazil, Rusija, Indija, Meksiko ili Saudijska Arabija.

    Trenutno usporavanje ekonomske aktivnosti, ocenjuju stručnjaci Fonda, geografski je rašireno na svim meridijanima, a karakteriše ga pad u industrijskoj proizvodnji i globalnoj trgovini. Povećanje carina i neizvesnost oko trgovinskih politika najvećih ekonomija su uticali na investicije i uvoz i izvoz kapitalnih dobara.

    Rast trgovine u prvoj polovini ove godine iznosio je svega jedan odsto i to je najmanji rast od 2012. godine. Osim globalnih uzroka, na auto-industriju su uticali i neki specifični šokovi kao što je pooštravanje standarda emisije gasova u evrozoni i Kini. što je pogodilo pre svega nemačku industriju koja je velesila u ovoj oblasti.

    Izvor: Danas

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Komentari

    • Mučenik

      PENZIONERI GDE STE DA STE, IMATE SPASITELJA, GROBARA? Penzioneri radujte se, dobiće te u novembru milostinju od 5000 dinara, a 1500 dinara famoznog i dugo očekivanog povećanja penzije sledeće godine, u proseku. S tim povećanjem možete kupiti sve što vam treba, a na kraju ništa. Cene su otišle do nebesa, a vama ipak ostaje da gledate svoju bedu i na kraju da glasate za svog grobara, koji rasipa novac na sve strane, a vama daje mrvice. Penzije miruju već dve godine, a usklađivanje penzija jednom godišnje stavlja penzionere u neravnopravnom položaju. Sve se menja ne mesečno, već dnevno, a penzije čekaju famozni kraj. Od zadnjeg povećanja penzije krajem 2017. godine, obustava otimanja penzije ne računa se u povećanju, to samo idioti mogu tako da otimačinu stave u okvir povećanja. Ovo najavljivanje povećanja penzije, pa makar i 5%, slušamo od 2018. godine i ništa. Šta će biti sada, biće, a ne zna se šta? Milostinja od 5000 dinara, ukoliko ipak bude povećaće godišnji prosek penzija za 1,583%. Žalosno je što umrlih penzionera nisu dočekali ovu izdašnost predsednik i premijerke, nego završili goli, bosi, gladni i žedni. Ovo ide na dušu pomenutih i svaka im čast što poklanjaju pare vani, a narod im umire , pored svega, gladan, jadan. Prosečna plata biće 500 evra, a prosečna penzija je 223 evra i to je najveći raspon između plata i penzije u istoriji. Vučiću se država prazni. Mladi odlaze iz zemlje, stari u zemlju. Zalaganje ΛV da penzioneri bolje žive sa milostinjom 5000 rsd, a oteo im osamsto miliona evra, penzije stagniraju već osam godina. Penzionerima neće pomoći nikakav model, pa ni švajcarski, ukoliko ostane prosečna penzija 47,83% od prosečne plate, a pre par godina je bio 70%.Ukoliko Vlada nešto ne učini na realan porast penzija u odnos na plate, penzioneri su obrali bostan i to zelenog ili trulog.Prosek penzija 2014. je iznosio 25.000 rsd, a sada 26.327 rsd (223€) i nije menjana od 2017. godine, porast penzija je 5,308%, a ne 12,75%, kako stoji u članku. Umstvena je katastrofa da prestanak otimanja penzije računaju u porast penzija i to rade osobe sa zamračenim umom. To tvrdi i premijer(ka) da su penzije za vreme njene vladavine 12,75 do 13,1%, što predstavlja notorna bajkolaž. Sramota! Prosek neto plata juna 2019. je 55.042 rsd (467,32€) i veća je od prosečne penzije za 2,09 puta (ili 109%). Kažu da će plate rasti 8 -15%, više od 500 evra u proseku, a jadne penzije za 5% na 27.643 rsd u proseku.. Vladinim mlačenjem prazne slame penzioneri izgubiše ΛV slamku spasa. Penzionerima ispiraju mozak lagano ljudi bez mozga.

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE