Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Branislav Vujović: Na talasu digitalne revolucije

    Branislava Vujovića prvi put sam upoznala na Kopaonik biznis forumu, gde je vodio jedan od zanimljivijih panela na temu IT industrije i digitalne revolucije, reklo bi se neizbežne teme kada se sa razgovara sa osnivačem i predsednikom New Frontier Group. Upravo njegov stav i žar sa kojim govori o ovoj temi naveo me je da ga pozovem na ručak u prelepu baštu restorana Madera i detaljnije porazgovaramo o tome gde je Srbija u ovim globalnim promenama.

     „U revoluciji se menjaju ne samo modeli poslovanja već i zakoni. U prvoj industrijskoj revoluciji nije bilo radnika u fabrikama, svako je radio od kuće. Koliko naprave toliko im i plate. Pa su onda počele da stižu mašine, da se prave fabrike, određuje radon vreme, stroga pravila… Zatim je to prešlo u svoju krajnost, pa je krenulo da se razvija i zakonodavstvo koje će štititi te radnike. A isto je i sad“, priča Branislav. S tim, kako navodi, ova digitalna revolucija posebno naglašava dva problema. Nema dovoljno talenata, ljudi na nivou firmi i država koji će da predvode promene koje su jako brze, i koje se iznova dešavaju, a ljudi ne razumeju kako njima da upravljaju. Drugi problem je što nije definisano šta se menja i na koji način.

     „Tako danas imamo glomazne telekomunikacione kompanije kojima su neophodni brojni resursi kako bi funkcionisale. A s druge strane, dvoje ljudi može da osnuje start-up kao što je recimo WhatsUp koji ne plaća poreze u zemljama gde ima korisnike, sve je besplatno i idu ka tome da privuku što veći broj korsnika. Tako je podatke o 700 miliona korisnika Whats Up praktično prodao za 300 dolara po korisniku prilikom Facebook akvizicije“, objašnjava moj sagovornik navodeći da će u budućnosti prihod od SMS i MMS poruka biti dvostruko manji, dok će se broj izvšenih usluga udvostručiti ili čak utrostručiti.

    Pojavio se čitav jedan segment besplatne ekonomije, a u ovom momentu problem je taj što su zakoni stari. „Uber recimo namerno ide na to da ruši zakone, hoće da naprave revoluciju. Donedavno je bilo neophodno izdvojiti značajnu sumu novca da biste dobili dozvolu i postali taksista u Njujorku, doalskom Ubera, to je potpuno obezvrednjeno.“

    S obzirom da se stvari odvijaju neverovatnom brzinom, Vujović smatra da Srbija ne bi trebalo samo da kopira zakone Evropske unije, koji su možda u ovom trenutku već zastareli po nekim pitanjima, ako se sagledaju iz ugla tehnološke revolucije. „Možemo da posmatramo sa strane i čekamo šta će se desiti na svetskom nivou pa da onda tek reagujemo, kasno, rekao bih. A postoje načini i da sada sagledamo šta možemo da promenimo u poslovanju naših firmi. Srbija može da učestvuje u tehnološkoj utakmici, ali treba da se otvorimo i shvatimo da je to s jedne strane i opasnost, a s druge i mogućnost. Nije problem u praćenju trendova, njih uvek možete da preskočite. Poblem je u ljudima, idejama i glavama.“

     Vujović kaže da smo ipak dosta uradili. Već dosta stvari u javnoj upravi možete da završite online. U MUP-u možete da dobijete digitalni potpis koji i New Frontier Group koristi za neka od njihovih rešenja. Kao jedan od dobrih primera digitalne revolucije moj sagovornik ističe i rešenje koje su uradili za Societe Generale Digital. „To je prva banka koja ne samo da ima digitalni frontend, gde možete da izvršite transakcije, već i da dobijete kredit za 15 minuta i sve to online.“ Ako posmatramo iz ugla digitalne revolucije i banke su glomazni sistemi kojima su samo za procedure odobravanja kredita bili neophodni značajni ljudski resursi, a na primeru e-banking platforme koju su razvili ceo proces je automatizovan.

     „Na taj način se smanjuju i troškovi što bi trebalo da osete i sami korisnici.“ U slučajevima automatizacije poslova mnogi će pomisliti i na otpuštanja ljudi do kog će taj proces dovesti, ali to ne mora da bude tako. New Forntier Group posvećena je digitalnoj transformaciji. Naime, imaju svojevrsni ’workshop za digitalnu strategiju’. Pomažu kompanijama da analiziraju kako da se izvrši digitalna transformacija, da analiziraju svoje poslovanje i otvore im vidike kako bi shvatili šta su opasnosti, a šta mogućnosti, da definišu strategiju promene. „Razradili smo svoju metodologiju, a ono po čemu se izdvajamo je što možemo da pomognemo kompanijama i u implementaciji ovih promena i strategja.“ Upravo ovakvu digitalnu strategiju radili su za neke od najvećih kompanija u Sloveniji, Srbiji, Češkoj. To praktično znači da automatizacija procesa u jednom sketoru, može samo da znači alokaciju ljudskih resursa u drugi sektor koji će kornisnicima pouditi nešto novo.

     „Kada dođemo do zaključaka i strategije, kompanijama najčešće predlažemo da se formira posebno odeljenje koje neće biti u strukturi same firme. Praktično krećemo malim koracima i na osnovu postignutih rezultata vidimo kako je onda to moguće integrisati. Jedna od mogućnosti digitalnog doba je da lako možete da dobijete informacije da li je nešto interesantno korisnicima ili ne i na osnovu toga donesete odluku o investiciji“, objašnjava moj sagovornik.

     „U Srbiji IT jeste velika stvar, imamo jako mnogo programera i inženjera koji bi mogli da naprave neke značajne promene, ali nismo učinili dovoljno u smislu preduzetništva, da im pomognemo da naprave start-upove i da počnu da prave svoje proizvode.“

     Neophodno je da kreiramo sopstvenu digitalnu strategiju, navodi Branislav, a ne samo da kopiramo rešenja, pogotovo ona iz Silikonske doline, jer tamo važe druga pravila. Tržište je mnogo veće, pa samim tim i mogućnosti finansiranja. Kako navodi predsednik New Frontier Grupe, njegovo mišljenje se  razlikuje od drugih po pitanju akceleratora i inkubatora. Stava je da start-upovima ne treba davati novac.

     „Uvek volim da kažem da umesto da im dajemo ribu, odnosno novac, bolje je da ih jednom naučmo da pecaju.“ Treba kreirati platforme koje će omogućiti tim ljudima da se razvijaju. kao najvažniju reč u biznisu navodi promene i fokus na budućnost.

     „To nazivam jahanjem talasa. Kada jašete na talasu, kad tad ćete se razbiti o obalu ako ne preskočite na drugi i vratite se nazad… i stalno preskačete te talase kako bi održali svoj biznis. Stalno morate da reinventujete i gledate kako ćete da se promenite“, zaključuje Vujović.

    Izvor: BIZLife

    Piše: Ivana Lakić

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE