Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    NEREŠIV problem – radna snaga

    Radne snage u Srbiji nema dovoljno jer odlazi u inostranstvo zbog boljih uslova rada, i sve će biti teže nadoknaditi taj nedostatak. Uskoro neće imati ko da održava infrastrukturu, upozoravaju iz Privredne komore građevinske industrije Srbije.

    Radnici iz Severne Makedonije, Albanije, Azerbejdžana, Tadžikistana, Turske… To je sve češće svakodnevica na gradilištima u Srbiji. Takvi radnici uglavnom rade na privremenim poslovima ili na crno i najčešće obavljaju najteže fizičke poslove, jer nisu dovoljno kvalifikovani.

    Oni stručniji, koji pripadaju armiji domaće radne snage, a među njima su i bravari, metalostrugari, vozači, sve više se iseljavaju iz zemlje, jureći za boljom zaradom. Kako ističe Goran Rodić, potpredsednik Privredne komore građevinske industrije Srbije, problem je u tome što je manjak stručnog kadra sve teže nadoknaditi.

    Problemi će se samo gomilati

    „Domaća operativna i građevinska industrija odavno su ugušene, a radna snaga se već godinama odliva zbog bolje plaćenih poslova i uslova rada u inostranstvu. Najveći problem je što nam nedostaju majstori različitih profila, zanatlije, kvalifikovani rukovaoci mašinama…“, ističe Rodić i dodaje da je rešenje u dualnom obrazovanju, podmlađivanju zanatskog kadra, povećanju plata i poboljšanju uslova rada.

    Isti problem tišti i razvijene ekonomske sile, koje su zbog toga morale da otvore granice za rad strancima. Kod nas ne postoje zvanični propisi za masovniji uvoz radne snage, sem predloženih izmena i dopuna Zakona o zapošljavanju stranaca, kojim se pojednostavljuje postupak prilikom izdavanja radnih dozvola strancima po osnovu zapošljavanja.

    Osim trenutnog nedostatka radne snage, odlazak stručnih kadrova, koje nema ko da zameni, u budućnosti će stvoriti još veće probleme. Zbog toga, ocenjuje Rodić, u Srbiji uskoro neće imati ko ni da održava infrastrukturu – puteve, železnicu, termoelektrane…

    Stručnjaci nam odlaze, a ne školuje se ni dovoljno majstora, poput zidara ili tesara. Zato ćemo morati da angažujemo strane kompanije koje će tražiti i nekoliko puta višu cenu za održavanje domaće infrastrukture, upozorava Rodić.

    Inženjeri, bankari, automehaničari, kuvari…

    U Nacionalnoj službi za zapošljavanje ističu da najveće učešće u zapošljavanju sa evidencije biroa rada imaju sledeći obrazovni profili: inženjeri elektrotehnike, elektronike i informaciono-komunikacionih tehnologija, stručnjaci za bankarstvo i finansije, diplomirani pravnici, lekari sa specijalizacijom, profesori engleskog i nemačkog jezika, profesori fizike i matematike, ali i prodavci, automehaničari, kuvari, bravari, krojači, konfekcionari, kelneri, metalostrugari, vozači…

    Posla ima i za ekonomske tehničare, mašinske tehničare, poljoprivredne tehničare za proizvodnju bilja, medicinske sestre, prehrambene i tehničare za biotehnologiju.

    Izvor: Politika

    Foto: Pexels

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE