Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Neuralink i Maskova nova futuristička vizija: Kako „nadograditi“ mozak?

    Koliko god kompjuteri bili brži i bolji od ljudi u čistom računanju i izvođenju algoritama, ljudski je mozak, barem zasad, još uvek šampion interakcije sa stvarnim svetom – prepoznavanja predmeta, životinja, lica, procenjivanja udaljenosti, ali i apstraktnog razmišljanja.

    Računari će još neko vreme biti samo alatke, ali njihova se uloga ubrzano menja i sve češće će početi da preuzima i „naše“ poslove.

    Preduzetnik Elon Mask veruje da ćemo, ako u budućnosti ljudi žele ostati relevantni i zadržati korak s računarima, morati razviti puno efikasnije načine komuniciranja s njima, počevši od tastature, miša i mikrofona. U tu svrhu je i osnovao jednu od svojih brojnih kompanija, Neuralink, čiji je konačni cilj da stvori gladak i efikasan spoj između mozga i kompjutera. Ako mu je verovati, kompanija je nakon dve godine rada pred prvom velikom objavom.

    Dok svet čeka najnoviji izum iz Maskove radionice, tim naučnika Univerziteta Kalifornija u San Franciscu objavila je prošle nedelje rezultate zanimljivog eksperimenta, koji bi se mogao smatrati jednim od prvih koraka na putu do Maskovog cilja – stvorili su moždani implantat koji pretvara misli u govor.

    Uz brojne druge primere ove tehnologije u povojima, sledeću deceniju bi moglo obeležiti uporedni razvoj veštačke inteligencije i kibernetike.

    Ta tehnologija za sada ima mnoga imena – interfejs mozga i računara, uma i mašine, mozga i mašine, neuralne kontrole ili direktan neuralni interfejs, ali reč je o istoj ideji – dvosmernoj komunikaciji koja se odvija brzinom misli.

    Čim je čovečanstvo razvilo prve mašine, razvilo je i prve interfejse uz pomoć kojih je čovek mogao da upravlja tim mašinama. Tkalački stan imao je ručke, a parna mašina ventile i poluge. Računari su kroz deceenije razvoja završili s tastaturom, mišem i ekranom kao primarnim interfejsom.

    Međutim, uprkos eksponencijalnom rastu broja tranzistora na čipovima, koji je doveo do eksplozije razvoja informatičkih tehnologija, način na koji ljudi komuniciraju s računarima skoro se uopšte nije menjao.

    Deklarisani cilj Neuralinka jeste da izradi dvosmerni interfejs između mozga i kompjutera, sistem visoke protočnosti, koji bi mogao da prima verbalne i motoričke naredbe iz mozga i omogući ljudima da s računarima komuniciraju „brzinom misli“ – brže nego što bi mogli da govore, kucaju ili klikću mišem, a dobijaju povratne informacije brže nego što bi ih mogli čuti ili pročitati.

    Nakon početne najave o osnivanju kompanije, Mask je bio dosta zatvoren što se tiče daljih detalja, osim nedavne najave da će uskoro biti spremni da nešto objaviti. Ali, na osnovu njegovih dosadašnjih kompanija, Mask je u svakoj imao seriju progresivno većih, izvedivih ciljeva, od kojih bi svaki mogao imati komercijalne primene kako bi omogućio dalje finansiranje.

    U slučaju Neuralinka, za pretpostaviti je da će prve aplikacije kompanijine tehnologije predstaviti komercijalnu verziju implantata za direktno upravljanje – najvjerojatnije protezama za osobe s invaliditetom, ali moguće je i da će se ista tehnologija koristiti za rudimentarno upravljanje računarima.

    Mask je osoba koja gleda u budućnost, a ono što vidi u budućnosti razvoja veštačke inteligencije ga plaši. Već u bližoj budućnosti, veruje, računari će nadmašiti ljude u većini rutinskih intelektualnih zadataka, a potom i u onim zahtevnijim. Kada dođe do toga, ljudska će bića biti zastareli modeli i neće se moći nositi s brzinom i sposobnostima računara. Na tržištu rada ljudi više neće biti potrebni, a ako veštačka inteligencija u potpunosti preuzme društvo, najpozitivniji scenario za ljude je da ćemo postati ekvivalent kućnih ljubimaca – zbrinuti i možda tetošeni, ali bez prave svrhe.

    Ali, kada bi bilo moguće „nadograditi“ mozak, spojiti ga s računarom, pružiti mu direktnu vezu s celim internetom i omogućiti mu da u trenu prikupi sve informacije koje mu trebaju, ljudi bi još uvek mogli da imaju važnu ulogu, a s računarima bi mogli biti partneri, a ne štićenici. Mask svoj cilj spajanja ljudi i računara vidi kao jedini način da čovečanstvo ostane relevantno u budućnosti.

    Izvor: Jutarnji list

    Foto: YT/Screenshot

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE