Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    „Nisu svi zaduženi u francima sirotinja“

    Ekonomski pokazatelji za maj u Srbiji su lošiji, industrija i trgovina su u padu, a plate stagniraju, objavljeno je u novom broju Makroekonomske analize i trendovi (MAT).

    U odnosu na pokazatelje na koje smo navikli prethodnih par meseci, međugodišnja industrijska proizvodnja je redukovana na niže, izvoz raste, ali sporije od uvoza, dok zarade stagniraju, izjavio je ekonomista Ivan Nikolić na prezentaciji MAT.

    Kako je predočio, s druge strane, makroekonomska stabilnost je u maju dodatno utvrđena, jer je inflacija ostala veoma niska 0,1 odsto mesečno, odnosno 0,7 na godišnjem nivou.

    On je ukazao da Bregzit nema većeg uticaja na Srbiju i njen javni dug, jer nema veze sa funtom, a u globalnom međuvalutnom odnosu nije se mnogo promenilo, niti vrednost dolara i evra.

    Ekonomista Stojan Stamenković ukazao je da je u izvozu Srbije, koji je ove godine rastao 10,5 odsto, a u maju za samo 4 odsto, Fijat i dalje najvažniji, ali da neprekidno pada i da ne ohrabruje vest da je ukinuta treća smena u fabrici u Kragujevcu.

    On je istakao da je su već upozoravali da je ključno pitanje hoće li kragujevački Fijat izaći na tržište sa novim modelom, a da to zavisi od namere Fijata da investira u takvu proizvodnju, ali i od spremnosti Srbije da investira u infrastrukturu neophodnu za širenje proizvodnje u Kragujevcu.

    Na pitanje da prokomentariše događanja u Železari Smederevo i smenu rukovodstva, Stamenković je rekao da će o dolasku Hestila govoriti kada vidi veću proizvodnju i izvoz.

    Stamenković se osvrnuo i na problem građana zaduženih u švajcarskim francima, rekavši da takvih dužnika ima manje od 22.000, koliko se pominje u medijima, i da „ne spadaju svi baš u sirotinju“.

    Sada smo čuli da nije baš 22.000 nego 18.000 zaduženih, 22.000 je kredita. Neki su uzimali po dva kredita i ne spadaju svi baš u sirotinju. I interesantna stvar da su oni više voleli da protestuju nego da, kad je otvorena ta mogućnost, odmah prevedu te kredite u neku drugu valutu.“

    Jesu neke države, ja mislim da je Hrvatska dala iz državnih sredstava neku pomoć za to i onda je zapala u povećanje tog budžetskog deficita, naveo je Stamenković.

    Izvor: RTV, N1, Agencije

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE