Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Oni predvode novu naučnu revoluciju u Srbiji

    Dobitnici stipendija i grantova u okviru trećeg ciklusa programa Pokreni se za nauku koji realizuju Centar za razvoj liderstva i Filip Moris nastavljaju svoja ambiciozna istraživanja u Srbiji.

    Primena fizike u borbi protiv neuroloških poremećaja, specifičan otrov tropske žabe u svrhu stvaranja lekova, pravovremeno predviđanje smrtnog ishoda usled poremećaja srčanog ritma i analgetici sa drastično manje neželjenih dejstava… Ukoliko sprovedu svoja istraživanja kako su zamislili, za uspeh navedenih revolucionarnih ciljeva u medicini i farmakologiji zahvalićete se mladim, talentovanim naučnicima iz Srbije.

    U pitanju su samo neki od 14 stipendista i dobitnika grantova programa „Pokreni se za nauku“, koji im je obezbedio po 600.000 dinara za nastavak svog naučnog rada u Srbiji uz podršku kompanije „Filip Moris“.

    Borislav Vasić, sa Instituta za fiziku, staviće svoje znanje u službu biologije, jer to vidi kao priliku za ostvarivanje humanih ciljeva.

    „Mi fizičari to ne volimo da kažemo, ali 21. vek je vek biologije, jer su najveći prodori danas tu. S druge strane, nekako uvek zavidim lekarima, biolozima, oni tačno znaju kad nekom pomognu da su uradili nešto dobro, jer proučavanje neke bolesti uvek nekom može da pomogne,“ poručio je Vasić.

    „Uloga fizike u ovom istraživanju je da neke postojeće eksperimentalne metode budu primenjive u biologiji, medicini pre svega a zatim i u hemiji. Pošto živimo u svetu nano nauke i nano tehnologije, akcenat je na nanometarskoj rezoluciji pri proučavanju ćelija i membrana. Međutim, kako u fokusu projekta nije metod već tema, specijalna tema projekta biće proučavanje ALS-a (amiotrofične lateralne skleroze) na primeru astrocita pacova,“ rekao je Vasić koji će se baviti razvojem skenirajuće atomske mikroskopije u cilju proučavanja bioloških ćelija i membrana.

    Laboratorijska dijagnostika predstavlja bitan faktor u medicini, čemu je svoj rad posvetio Stojan Perić sa Klinike za neurologiju Kliničkog centra Srbije. On i njegov tim vide mikroRNK kao potencijalne biomarkere za nasledne neuro-mišićne bolesti.

    „Ranije smo mislili da se mikroRNK oslobađaju slučajno iz ćelija ili kad se ćelija razgradi i ošteti. A sad mislimo da ćelije na pametan način oslobađaju mikroRNK, odnosno da šalju signale drugim ćelijama, prvenstveno mišićnim, ali i ostalim ćelijama u organizmu i da je taj otisak različit kod obolelih i kod zdravih ljudi. Ukoliko se naša hipoteza ispostavi kao tačna, analizom mikroRNK mogli bismo da predvidimo da li će neko da umre naprasno od poremećaja srčanog ritma ili od respiratorne insuficijencije, i da to sprečimo na vreme,“ objašnjava Perić, koji na ovom projektu radi zajedno sa Jovanom Pešovićem, Milošem Brkušaninom i Anom Kosać.

    Otrov žabe za naprednije lekove i bezbednije analgetike

    Svoja znanja iz oblasti hemije su Bojan Vulović i tim Ivane Jevtić stavili u službu farmakologije sa nadom da će napraviti napredak koji će promeniti medicinsku praksu.
    Jevtićeva, sa Instituta za hemiju, osmislila je projekat kojim će se kreirati analgetici nove generacije, sa istom analgetičkom aktivnšću, ali manje neželjenih dejstava poput depresije centra za disanje, tolerancije i zavisnosti.

    „U poslednjih deset godina su otkriveni neki novi aspekti dejstva opijatnih analgetika, odnosno otkriveni su drugačiji načini vezivanja za te receptore, koji su lišeni ili sa dosta smanjenim neželjinim dejstvima. Ono što pokušavamo da uklonimo je primarno depresija, odnosno blokada centra za disanje, zato što je to glavni uzrok predoziranja bilo da se to radi u kliničkim uslovima, ili usled rekreativnih predoziranja,“ rekla je Jevtićeva, koja na ovome radi zajedno sa Jelenom Penjišević i Milovanom Ivanovićem.

    Kada pitate Bojana Vulovića sa Hemijskog fakulteta šta je cilj njegovog istraživanja, podsetiće vas najpre na otrovne strelice žaba koje koriste Indijanci u filmu „Apokalipto“. U pitanju je epibatidin, otrov koji se nalazi u koži pojedinih vrsta tropskih žaba i potencijalni je analgetik sa manje neželjenih dejstva od morfijuma.

    Ovaj naučnik želi da fotoreakcijom stvori veštački pandan ovom otrovu, čiju bi toksičnost smanjio ubacivanjem atoma supstance sicilijuma u njihovu strukturu, a povećala bi se njihova aktivnost i terapijski potencijal.

    „U pitanju je metoda gde se energija vidljivog dela svetlosti koristi za pokretanje hemijskih reakcija i za nastajanje tih neprirodnih derivata koji bi trebalo da imaju biološku aktivnost, a cilj istraživanja je proširivanje mogućnosti u medicinskim istraživanjima,“ zaključio je Vulović.

    Program „Pokreni se za nauku“, u okviru koga je u prethodne tri godine podržano preko 30 naučnih istraživanja i 45 naučnika, kreiran je 2015. godine kako bi podržao mlade, talentovane, perspektivne naučnice i naučnike u Srbiji, u realizaciji svojih naučnih ideja i ostvarenju nezavisnosti u naučno-istraživačkom radu. Program predstavlja nastavak dosadašnjih ulaganja kompanije Filip Moris koja su posvećena osnaživanju mladih i njihovom motivisanju da svojim radom doprinesu društvenom, ekonomskom i naučnom razvoju Srbije. Pored ovog programa, Filip Moris je u okviru svojih programa „Pokreni se za budućnost” i „Pokreni se za posao” dodelio 400 stipendija, 711 startup grantova i pomogao realizaciju 100 projekata koji su doprineli razvoju društva u Srbiji, ujedno negujući preduzetničku kulturu i promovišući vrednosti poput odgovornosti, solidarnosti i društvenog angažmana.

    Dobitnici stipendija i grantova za 2018. godinu u okviru projekta „Pokreni se za nauku“ su:

    STIPENDIJE

    1. Borislav Vasić, Institut za fiziku
    2. Bojan Vulović, Hemijski fakultet
    3. Ljubica Anđelković, Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju
    4. Marin Jukić, Farmaceutski fakultet
    5. Ljiljana Nikolić, Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“

    GRANTOVI

    1. Stojan Perić, Klinika za neurologiju Kliničkog centra Srbije, kao vođa tima čiji su članovi još i Jovan Pešović, Miloš Brkušanin i Ana Kosać
    2. Mirko Đorđević, Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, kao vođa tima čiji je član još i Uroš Savković
    3. Ivana Jevtić, Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, kao vođa tima čiji su članovi još i Jelena Penjišević i Milovan Ivanović

    Izvor: BIZLife

    Foto: Promo

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE