Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Organska proizvodnja – potencijal i neiskorišćena šansa Srbije

    Organska proizvodnja godinama predstavlja neiskorišćeni potencijal i šansu za razvoj u Srbiji zbog niza administrativnih i sistemskih prepreka s kojima se susreću proizvođači, prenosi N1.

    Zbog toga, tokom decembra, udruženje Agro klaster Srbije i NALED organizuju javnu kampanju „Mesec organske hrane“ kako bi pružili priliku proizvođačima, potrošačima i njihovim asocijacijama, predstavnicima relevantnih institucija i stručnoj javnosti da ponude rešenja za unapređenje uslova za proizvodnju organske hrane u Srbiji.

    Jasmina i Vojislav Kostić su na svom gazdinstvu „Koza i vuk“ u Krivoj reci kod Užica pronašli način da „vuk bude sit i koze na broju“ proizvodeći zdravu hranu. Započeli su i organsku sertifikaciju nekih proizvoda i susreli se sa problemima.

    „Trenutno je kozarstvo najkomplikovanije za sertifikaciju, jer u našem kraju nema sertifikovanog organskog sena za prehranu koza u toku zime“, navodi kao primer Jasmina.

    Nema, kaže Jasmina, ni svesti poljoprivrednih proizvođača koliko dobrobiti organska proizvodnja hrane donosi svima, kao ni adekvatne pomoći lokalnih samouprava onim malobrojnim koji su se upustili u ovu proizvodnju.

    „Trebalo bi da grad Užice obrati pažnju na nas kroz subvencije i pomoć, kako bi se stvorili uslovi da tržištu ponudimo veće količine organskih proizvoda. Sada su naši kapaciteti nedovoljni“, ističe Biljana Milić,  proizvođač kozjeg sira iz Bioske.

    Zamenik gradonačelnika Užica Nemanja Nešić naglašava da se ne može apsolutni prioritet staviti na organsku proizvodnju, jer ne postoji, po njemu, pravo opravdanje zbog čega bi nekoga toliko stavljali u preimućstvo u odnosu na ostale proizvođače.

    U Srbiji se samo 0,4 odsto obradivih površina koristi za organsku proizvodnju i to najviše u Vojvodini, iako su potencijali daleko veći. Zbog toga je NALED organizovao javnu kampanju u gradovima Srbije kako bi se došlo do rešenja za omasovljenje proizvodnje organske hrane.

    „Imamo veliku perspektivu, posebno izvoza. Gotovo svi proizvodi koji se proizvedu odu u izvoz, ali je i dalje mali broj proizvođača. Zbog toga, ovom javnom kampanjom želimo da utičemo na omasovljenje proizvodnje, kao i da konstatujemo postojeće probleme i ponudimo rešenje za njih“, ističe Aleksandra Sekulović iz NALED-a.

    Inostrano tržište za organsku hranu postoji i Srbija je u poslednjih šest godina povećala izvoz u ovoj oblasti sa 3,7 na 23,1 milion evra. Na domaćem je situacija drugačija.

    „Organsku hranu jedu Beograd i Novi Sad. Užice ne. Užice jede organsku hranu, ali nesertifikovanu, jer u Užicu svako ima nekoga na selu, gde će kupiti domaće jaje i domaći sir, kajmak i za koje se zna da su organski gajeni, bez obzira što nema etiketu. Beograd to nema“, objašnjava Jasmina Kostić.

    Na okruglom stolu u Užicu je zaključeno da je neophodno i osnivati udruženja organskih proizvođača kako bi se podigla konkurentnost i stvorili bolji uslovi za proizvodnju i plasman.

    Izvor: N1

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE