Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Pet faktora koji su uticali na berzanske turbulencije

    Nakon tri dana nestabilnosti i drastičnog pada indeksa na svetskim berzama, analitičari i dalje pokušavaju da objasne šta se zapravo desilo. Naizgled je neobjašnjivo da je optimističan izveštaj o rastu zapošljavanja u SAD u petak izazvao snažnu negativnu reakciju. Koji su faktori učestvovali u ovoj finasijskoj igri:

    1. Rast plata

    Tokom protekle četiri godine, američka privreda je otvorila 10 miliona radnih mesta, što je ukupnu stopu nezaposlenosti dovelo do najnižeg nivoa od 2000. godine. Sada i plate počinju da rastu – više od polovine američkih saveznih država zabeležilo je rast od 3% ili više. U svom prošlonedeljnom govoru o stanju nacije, Tramp je rekao da su Amerikanci „konačno dočekali rastuće zarade“ posle „godina i godina“ stagnacije. Predosećajući novi inflatorni pritisak, investitori su se uplašili.

    2. Kamatne stope

    Kamatne stope su bile niske dve decenije, što je svetskim privredama obezbedilo izobilje likvidnosti. Mehuri su rasli, pucali i ponovo nastajali. Nema ničega što ekonomisti vole više od od lova na mehure, a mehuri ni od čega ne pucaju bolje nego od skoka kamatnih stopa. Uprava federalnih rezervi je nagovestila tri povećanja kamatnih stopa, a možda i četvrto, što je stalna opasnost po dugogodišnju stabilnost kamatnih stopa.

    3. Državni deficit

    Godišnji deficit u SAD bi mogao da dostigne vrednost od bilion dolara u 2018. godini i to pre nego što se oseti Trampov radikalan program za smanjenje poreza. Prema podacima združenog odbora za oporezivanje, prihodi države će pasti za 135 milijardi dolara ove godine, a biće umanjeni za 280 milijardi dolara u 2019. godini. Međutim, potrošnja će se povećavati, a uključuju i milijarde koje će biti potrošene na pomoć Kaliforniji zbog požara od prošle godine, kao i područijima zahvaćenim uraganima Harvi, Marija i Irma. Tramp kaže da nije zabrinut i da će repatrijacija korporativnog profita pomoći u ispravljanju disbalansa u budžetu.

    4. Odnošenje profita

    Za analitičare je zbunjujuće da novac koji odlazi sa tržišta ne mora nužno da završi u državnoj kasi. To sugeriše da investitori jednostavno odnose profit posle intenzivnog rasta akcija s početka ove godine. Uprkos tome što je u ponedeljak zabeležen najveći jednodnevni pad bodova Dau Džons indeksa svih vremena, krajem januara je falilo 5% da se dostignu rekordne vrednosti. To znači da novca još ima. „Iako pad globalnih tržišta kapitala izgleda dramatično, nije ništa dramatičniji od rekordnog rasta kojem smo svedočili od kraja novembra“, rekao je Džejkob Dep, koji radi za onlajn trgovačku platformu Infinok.

    5. Mašine

    Nervozni trgovci iz prethodnih era zamenjeni su računarima koji rade složene matematičke algoritme. Nešto iza 15 časova u ponedeljak, Dau Džons indeks zabeležio je pad od 900 bodova u roku od 10 minuta, što je tempo prodaja akcija koji je indeks sa 700 poena u minusu spustio na 1600 u minusu. Takvo ubrzanje izgleda kao delo automatizovanih kvantnih strategija, mada može biti reč i o „debelom prstu“, da je neko pritisnuo pogrešno dugme.

    Izvor: Gardijan, BIZLIfe

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE