Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Nema zapošljavanja, ali ima većih plata, penzija i bonusa za bezbednjake

    Skupština Srbije usvojila je danas izmene Zakona o budžetskom sistemu, kojim je predvidjena zabrana zapošljavanja u javnom sektoru do kraja 2018. i povećanje penzija za pet odsto i plata u javnom sektoru od pet do 10 odsto.

    Poslanici su usvojili i dopune Zakona o budžetu za 2017. godinu, kojima je predvidjeno da zaposleni u vojsci i policiji dobiju nagrade i bonuse.  Najavljeno da će bonus od 10.000 dinara dobiti sektor bezbednosti, a planirano je da bonus bude isplaćen do kraja godine.

    Troškovi budžeta zbog povećanja zarada u javnom sektoru iznosiće 35 milijardi dinara, a kad se obračuna naplata poreza i doprinos na te zarade, trošak će biti 21 milijardi dinara, odnosno 0,4 odsto bruto-domaćeg proizvoda (BDP). Smanjenje zarada i penzija od novembra 2014. godine, zabrana zapošljavanja i racionalizacija broja zaposlenih u javnom sektoru su mere koje su po oceni Vlade Srbije najviše doprinele smanjenju rashoda i uspehu fiskalne konsolidacije.

    Po računici Vlade Srbije, primena tih mera delovala je na pad učešća zarada u BDP-u sa oko 12 odsto u 2014. godini na 9,8 odsto u 2017. godini. Izmenama Zakona o budžetskom sistemu omogućena je povičica penzija obračunata na decembarska primanja. Procenjeno je da je ta povišica od pet odsto za sve penzionere fiskalno održiva, a da će 86,6 odsto penzionera (svi penzioneri sa penzijama do 37.000 dinara) imati penziju veću od one koju su primali pre sprovodjenja programa konsolidacije.

    Penzije su kao i  plate u javnom sektoru umanjene od novembra 2014. godine i povećane su od januara 2016. za 1,25 odsto, a od januara 2017. za 1,5 odsto. Njihovo učešće u BDP trebalo bi da padne se 13 odsto, koliko je iznosilo u 2014. godini, na 11 odsto u 2019. godini. Rashodi budžeta zbog isplate uvećanih penzija biće veći za 25 milijardi dinara, što iznosi 0,5 odsto BDP-a.

     

    Izvor: Beta

    Foto: Beta

    What's your reaction?

    Komentari

    • Dr Miggyy

      LAŽIMA KRATKE NOGE, BAJKOLAŽIMA I HVALOSPEVIMA KO JOŠ VERUJE?! Za vreme vladavine SNS sa koalicijom čulo se od neverovatnog do bajkovitog, stvarno je malo drugačije i pitanje je da li može da razume obični slušalac. Deo toga se navodi u nastvku teksta: Hvalospevi: 1. Vučić tvrdi da je udeo javnog duga u BDP bio 76.5 %, kada je postao premijer, 27. aprila 2014. godine, pošto zvanični podaci Uprave za javni dug pokazuju da je na kraju aprila 2014. godine, javni dug Srbije iznosio 62,7% BDP.  Dalje, poslednji podaci Uprave za javni dug Ministarstva finansija pokazuju da je udeo javnog duga u BDP na kraju oktobra 2017. godine iznosio 64.9%, a ne kako tvrdi Vučić  62.4% , nema potrebe da nas laže. 2. Na Duing biznis listi Svetske banke  kada je koalicija SNS-SPS došla na vlast, Srbija bila na 86. mestu, a sada smo došli do 43. mesta. Međuvremenu je promenjena metodologija obračuna pa je 2014. umesto 91. mesto Srbiji je automatski pripalo 68. Tako da umesto napredovanje za 50 mesta (kako tvrdi Vučić), mi smo napredovali za 25 mesta. 3. Zadnjih tri godina vladanja, Vučić kao da nije na zemlji, povećava plate i penzije do nivoa ikada većih. Postavljaju pitanje konzumenti da li autor zna šta je rekao ili ga izlagali? 4. Učićemo u EU do 2020. godine. 5. Stopa nezaposlenost u 2018. pada ispod 10%, tvrdi premijer(ka), a kada je SNS zavladao sudbinom u zemlji bila je sopa nezaposlenosti u Srbiji 25,5%. Stvarnost: 1.BDP Srbije po glavi stanovnika na kraju 2016. godine iznosio je 4.900 evra, dok je prosek 28 zemalja EU bio 29.100 evra po glavi stanovnika, skoro šest puta više. Dok smo mi upadali iz recesije u recesiju, Nemačka je zabeležila kumulativni rast po glavi stanovnika od 20 %, Austrija 14,4 o%, Francuska 7,4 %. , Rumunaja 25 %, Bugarska 36 %. Recimo i Albanija je sa 19 % trostruko veći rast BDP po stanovniku od Srbije u ovom periodu. 2. Srbija je na dnu Evrope, najgori ekonomski rast u istoriji, između 2014. i 2016. godine srpska ekonomija je porasla 1,66 %. Poređenja radi, Hrvatska je porasla 4,1 %, BiH 6,79, Crna Gora 7,73, Albanija 8,02, Kosovo 9,16 %, a Makedonija 10,2, Rumunija sa 12,26 %! 3. Uprkos obećanjima vlasti da će građani Srbije već od 2017. godine živeti mnogo bolje, statistika pokazuje da čak 4,6 miliona Srba, odnosno oko dve trećine njih, jedva sastavlja kraj s krajem! Stopa siromaštva u Srbiji iznosi poražavajućih 25,5 odsto (ako imaju troše 2$ dnevno za hranu), a oko 2,5 miliona Srba živi s mesečnim prihodima ispod 15.000 dinara. 4. Prosečna plata krajem prošle godine u Sloveniji je bila 1.020,40 evra, Hrvatskoj 749,70 evra, Crnoj Gori 503 evra, Bosni i Hercegovini 428 evra, Srbiji 369,70 evra, a Makedoniji svega 363,50 evra. Od plate u Srbiji na kraju 2017. god hvaljenih prosek plata 500 evra neće biti ništa (ostaće oko 400 evra). 5. Prema indeksu korupcije za 2016. godinu, 69 posto država, od ukupno 176 njih obuhvaćenih istraživanjem, nalazi se ispod indeksa 50, na lestvici od 0 (visoko korumpirane) do 100 (države bez korupcije), Srbija sa indeksom 42 zauzima 72. poziciju na listi. Ona već godinama ostvaruje sve lošiji skor na ovoj listi. Bolje od Srbije su rangirane mnoge države iz regiona. 6. Srbija je na 134. mestu po kapacitetu da zadrži kvalitetne kadrove i na 132. mestu da privuče talente, od 137 zemalja. 7. Srbija ima najniži ekonomski rast i razvoj u prošle četiri godine – do 2016. u regionu. Prosek regiona za četiri godine, do 2016, jeste 10,3 %, u tom periodu Srbija raste 4,3%, a imate šampiona Rumuniju koja raste preko 16, Mađarsku koja raste 11, Bugarsku isto 11, Albaniju koja raste 13,3%. 8. Za sada se crtaju šeme i putanje da Srbija uđe u EU do 2025. godine, sa zadrškom. Većina putnika za EU smatra da mi nećemo nikada ući u toj maštovnoj tvorevini, jer je Kosovo jagoda u grlu, a odnose sa Rusijom je već kost u grlu. 9. Preko dvesta hiljada najsposobnijih i najstručnijih građana su otišli preko grane, a ko će da održava tolike fabrike i ko će lečiti sve starije i starije stanovništvo zemlje? 10. Broj ljudi koji odlaze iz Srbije stalno raste i više je nego udvostručen od 2007. godine do 2014. godine, kada je iz Srbije otišlo rekordnih 58.000 ljudi. Iz Srbije se u periodu od 2007. do 2014. godine, prema objavljenim podacima, iselilo oko 300.000 ljudi.  Sve ovo i te kako utiče na smanjenje broja nezaposlenih.

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE