Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Poduži je spisak „patnji“ zbog rada u noćnim smenama

    Prema jednoj studiji Univerziteta Prinston između 7 i 15 odsto radne snage u industrijalizovanim zemljama uključeno je u neku vrstu noćnog rada. A postoje dokazi o njegovom štetnom delovanju na zdravlje, piše BBC.

    „Ključni problem je naš unutrašnji biološki sat koji je „podešen“ na spoljni svet, odnosno na izlaganje ciklusima svetla i tame“, kaže Russell Foster, stručnjak za probleme sa spavanjem i profesor na Oksfordu.

    On pojašnjava mehanizam delovanja biološkog sata kod ljudi i kaže da njegovo zanemarivanje aktivira stresni mehanizam. Stres povećava nivo šećera u krvi i krvni pritisak jer se organizam priprema da odgovori na potencijalnu pretnju „koja zapravo ne postoji – mi smo samo na poslu“, ističe Foster.

    Povišen nivo stresa može da dovede i do kardiovaskularnih bolesti ili metaboličkih abnormalnosti poput dijabetesa tipa 2. Stres otežava i rad imunološkog sastava što je dobar podlog za više stope raka debelog creva ili raka dojke.

    Svetska zdravstvena organizacija (WHO) klasifikovala je noćni rad kao mogući uzročnik raka. To su dugoročne posledice, ali nedostatak sna uzrokuje i one akutne. Najvidljiviji je umor, zbog čega informacije ne primamo na pravi način, društvene signale pogrešno interpretiramo i gubimo mogućnost empatije.

    Radnici u smenama pate i od srčanih problema koji su uzrokovani kontinuiranim radom koji je u suprotnosti s biološkim ritmovima.

    Postoje i istaživanja koja kažu da se konzumacija ugljikohidrata penje za 35 do 40 odsto nakon samo četiri do pet dana smanjenih sati noćnog sna zbog povećanog nivoa hormona grelina koji reguliše našu glad.

    On nas čini gladnima i podstiče na konzumaciju šećera i ugljikohidrata. “Na kraju, to baš nije dobro za liniju ili stanja poput dijabetesa tipa 2,” rekao je Foster.

    Osim češćih zdravstvenih pregleda, radnici koji rade noću bi zbog rizika od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih poremećaja poput dijabetesa trebalo bi da nadohvat ruke imati zdravu hranu, pre svega voće.

    Marco Hafner s istraživačkog instituta Rand Europe kaže da vlade sve više postaju svesne tog problema pa je tako Centar za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD proglasio nedovoljno sna javnom zdravstvenom epidemijom.

    Budući da je toliko dokaza o zdravstvenim rizicima noćnih smena postavlja se pitanje zbog čega se ljudi na njih odlučuju: dok neki nemaju izbora, neki ih i preferiraju.

    Izvor: Jutarnji list, B92

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE