Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Popis državne imovine opet  na početku!

    Iako je uslov ulaska Srbije u Evropsku uniju vraćanje oduzete imovine, to pitanje svaka vlast ostavlja sledećoj u amanet. Zakoni se donose, ali se slabo ili gotovo uopšte ne sprovode. Za sve to vreme, još nije popisana državna imovina. Da li će biti političke volje da se završi taj posao u Vladi koju predvodi Ana Brnabić? U međuvremenu, Mile Antić iz Mreže za restituciju upozorava da je nepopisana državna imovina svakodnevni izvor korupcije.

    –      Bez izuzetka, niko od domaćih institucija nije se oglasio u vezi s delom Rezolucije Evropskog parlamenta u kojem se pozdravljaju izmene Zakona o javnoj svojini, ali je istaknuta potreba da se transparentno i bez diskriminacije obezbedi distribucija javne svojine. I dok je Ministarstvo finansija pokrenulo stvari s mrtve tačke, pre svega ažurnim i efikasnim rešavanjem žalbi na odluke Agencije za restituciju, ostali učesnici u postupku identifikacije, razotkrivanja i „spasavanja“ državne svojine, čiji je to inače i osnovni zadatak, pokazuju nezadovoljavajuće rezultate.

    Direkcija za imovinu započela je formiranje potpuno nove baze podataka, a stare baze su zaboravljene i normativno izgubljene. Tako je, pod izgovorom preko potrebne digitalizacije, posle skoro 22 godine od nastanka, Direkcija ponovo na početku popisa državne imovine! Bez sumnje, krivicu za takvo stanje snose i korisnici, od kojih većina nikada nije imala čak ni deklarativnu želju da popiše kojom sve državnom imovinom gazduje, upravlja i ubira prihode. Ako to nisu obavili do pre godinu dana Ministarstvo poljoprivrede ili „Srbijašume“ koji gazduju nad dva miliona hektara zemlje, šta je moglo da se očekuje od preostalih javnih preduzeća i, ni malo beznačajnih, kompanija domaćih „stranih“ biznismena.

    Zbog čega Republički geodetski zavod smatrate rak ranom evidencije o nepokretnostima?

     – Konfuzne odredbe, neskriveni zadatak nekadašnje Komunističke partije da, kada već gazduje svom imovinom njena evidencija nije ni važna, a ponajmanje treba da bude tačna, ostavilo je ogroman trag i na današnji katastar. Srbija ima dve institucije koje vode evidenciju o javnoj svojini i obe su nepotpune i netačne. Kolika je razlika, vidi se iz najsvežijih podataka. RGZ je registrovao 18.819.347 parcela u Srbiji. Svaka parcela predstavlja bar jednu nepokretnost, a na istoj može postojati i još 10, 20, 50 ili više nepokretnosti. Direkcija za imovinu je, zaključno s 30. junom 2017, popisala 123.035 nepokretnosti u javnoj svojini. Daleko od toga da je sve u Srbiji državna svojina, ali svakako nije ni tako beznačajna.

    Baš zbog toga, veoma je važno da restitucija u naturi dobije još veći zamah, da se kroz supstituciju što više skrivene državne imovine razotkrije, vrati manjim delom vlasnicima, a većim delom i samoj državi. Jer, tako se povećavaju javni prihodi, od čega će koristi imati i građani.

    Bez ikakve sumnje, bilo kakvo prenošenje javne svojine – građevinskog zemljišta u državnoj svojini, nije donelo gotovo nikakve prihode u budžet, dok samo u nekoliko slučajeva postoji mogućnost nastanka štete za republički budžet koja može da se meri desetinama pa i više od stotinu miliona evra. Na primer, Kompanija KOLING AD koja je upisana kao vlasnik na preko 24 ara građevinskog zemljišta koje bi moralo da bude u svojini Republike Srbije. Podsetiću, zbog malverzacija s tom parcelom naslednici porodice Tanasijević potražuju oko million evra od KBC „DR Dragiša Mišović“, za manje od 11 ari koliko je od njih oduzeo pravni prethodnik Bolnice koji je učestvovao u nezakonitim radnjama s tom državnom svojinom. Preispitivanje konverzija prava korišćenja u pravo svojine jedan je od najvažnijih zadataka nove Vlade!

     Zbog čega to tvrdite?

     –      Zbog toga što se i dalje ne zna ko je, sa kojim motivima, i zašto, u vreme posle izbora 2016. godine, izbacio iz Vladinog Akcionog plana za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije upravo taj deo. Istovremeno, to je i veliki izazov za Vladu. Olako popuštanje pod orkestriranom kampanjom i pritiskom „domaćih“ stranaca da se spreči prodaja zemlje „svim“ strancima, i očuvaju samo njihovi monopoli, ne uliva veliku nadu da će se Vlada ozbiljno pozabaviti pogubnim kršenjima SPP-a koja se, na žalost, uveliko dešavaju – konverzijama koje je i Ustavni sud Srbije, kroz nekoliko odluka, oglasio neustavnim.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay

    Piše: Nataša Mijušković

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE