Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Nezaposlenost pada jer LJUDI ODLAZE iz zemlje? „Pobijam taj trend kritizerstva“

    Premijerka Ana Brnabić podacima o rastu zaposlenosti želi da „pobije trend kritizerstva“ da nezaposlenost pada jer ljudi odlaze iz zemlje. Mnogi ekonomisti, međutim, pobijaju premijerkino pobijanje.

    Stopa nezaposlenosti u ovom trenutku je 10,3 odsto, rekla je Brnabić na predstavljanju Bele knjige Saveta stranih investitora, dodajući i da očekuje da će podaci iz trećeg kvartala pokazati da će nezaposlenost biti jednocifrena.

    Premijerka odgovara i onima koji tvrde da je pad nezaposlenosti posledica odseljavanja građana u inostranstvo, i rekla da nezaposlenost nije opala zbog emigracije.

    „Želim da pobijem taj trend kritizerstva da nezaposlenost pada jer ljudi odlaze iz zemlje, podacima da raste zaposlenost, da ona iznosi 49,2 odsto, a bila je 41,8 odsto i da je to razlog pada broja nezaposlenih.

    I 20 minuta rada ulazi u statistiku

    Stručnjaci ne spore da je nezaposlenost delom smanjena i zahvaljujući otvaranju radnih mesta i privrednom rastu, ali ocenjuju da je glavni uzrok smanjenja nezaposlenosti u stvari odlazak radno sposobnog stanovništva.

    Profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu Danica Popović kaže da „podaci pokazuju da nam je sve bolje, a da su nam zapravo suze sve veće“. „Na statističko smanjenje nezaposlenosti utiče broj ljudi koji se iseljavaju iz Srbije, ali i metodologija koja se promenila“, kaže ona.

    Još jedan faktor koji treba uzeti u obzir, kada je reč o statistici koju vodi Nacionalna služba za zapošljavanje, jeste da oni brišu sa evidencije osobe koje su odbile ponuđeni posao. Takođe, NSZ sa evidencije briše nezaposlene koji se nisu javili na redovne konsultacije, kaže ekonomista Mijat Lakićević.

    On kaže da se ipak vide naznake da broj zaposlenih u Srbiji jeste povećan, ali je saglasan sa tim da je odlazak iz zemlje jedan od faktora koji utiče na smanjenje nezaposlenosti.

    Veći uticaj ima, kaže, promenjena metodologija za brojanje zaposlenih. „Po staroj metodologiji računali su se samo ugovori o radu – na određeno ili neodređeno, sada u statistiku ulaze i druge vrste ugovora“, kaže Lakićević.

    Tako se u zaposlene sada ubrajaju i oni koji rade po ugovorima o privremenim i povremenim poslovima, angažovani preko omladinskih zadruga, sezonski radnici… „Dovoljno je da radite 20 minuta jedan dan i odmah se smatrate zaposlenim – statistički“, kaže Danica Popović.

    Da bi moglo da se govori da je nezaposlenost zaista smanjena trebalo bi da se novi podaci urade prema staroj metodologiji, objašnjava Popović, ali dodaje da „to nikom ne ide u prilog“.

    „Nikada nije napravljena uporedna statistika. Ne možete da kažete da li je sada bolje u odnosu na pre nekoliko godina, pošto niko nikada nije uradio uporednu analizu“, kaže Popović.

    Od marta naredne godine broj nezaposlenih u Srbiji mogao bi dodatno da se smanji – zbog novog zakona koji počinje da važi u Nemačkoj, a tiče se zapošljavanja ljudi iz zemalja koje nisu članice Evropske unije.

    Za 11 godina otišlo pola miliona ljudi

    Stručnjak za migracije Vladimir Grečić kaže da je, prema podacima OECD, u desetogodišnjem periodu od 2007. do 2016. godine iz Srbije u ove zemlje odlazilo prosečno godišnje oko 41.000 ljudi.

    „Podatak za 2017. godinu je 48.000 i to su samo odlasci u zemlje članice OECD. Tu nema Rusije, arapskih zemalja itd. Dakle za ovih 11 godina radi se o oko 500.000 ljudi koji su otišli iz zemlje. Pored toga mi imamo negativnu stopu prirodnog priraštaja i kontigent radno sposobnih se i po tom osnovu stalno smanjuje“, napominje Grečić dodajući da je nesporno povećan i broj radnih mesta.

    Prema podacima Evrostata, 2017. godine u Srbiji je živelo 7.040.272 ljudi. Godinu dana kasnije taj broj je opao na 7.001.444, dok prema podacima za 2019. Srbija ima 6.963.764 stanovnika.

    Ekonomista Mlađen Kovačević barata sa godišnjim brojem odlazaka između 50.000 i 60.000 ljudi poslednjih godina i tvrdi da je to glavni razlog smanjenja broja nezaposlenih.

    „Doprinos povećanju broja zaposlenih su dale i strane direktne investicije, ali ima tu i drugih faktora. Recimo ima dosta ljudi koji su izgubili poverenje u NSZ da će im naći posao i prestanu da se javljaju, a na birou ih odmah otpišu. Oni više nisu na evidenciji nezaposlenih, a nemaju posao. Tako da nije stanje baš tako impresivno kao što ga prikazuju“, zaključuje Kovačević.

    Izvor: BIZLife, Agencije, Danas, BBC

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE