Fokus, analiza, profilisanje
Piše: Gaja Montelatići, suosnivač ImpactHub-a
Uspešno preduzetništvo je pokretač inovacija, društveno-ekonomskog razvoja i stvaranja radnih mesta. Preduzetnici širom sveta su to demonstrirali kreiranjem poslova, kompanija i startapa, kojima su transformisali svoje zajednice, okruženje i svet uopšte. U proteklih nekoliko godina preduzetnički ekosistem se počeo razvijati u Srbiji. Habovi, inkubatori, akceleratori i jedinstveni Fondovi rizičnog kapitala u ranoj fazi razvoja razvijaju se proteklih nekoliko godina kako bi ponudili ključnu podršku preduzetnicima i osnivačima startapa da ostvare svoje poduhvate i ubrzaju ekonomske prilike. Iako je suviše rano za prikaz kompletnih potencijalnih „rezultata“ preduzetništva u Srbiji, mi koji radimo u organizacijama koje ubrzavaju startap rast nalazimo da su ključni elementi poput preduzetničke kulture, načina razmišljanja, razvoja talenata i podrške javnog i privatnog sektora i deoničara OCD-a u porastu.
Dakle, ko su preduzetnici ili startapi koji su motor razvoj preduzetništva u Srbiji? Koji su njihovi doprinosi društveno-ekonomskom razvoju i koji su naredni koraci u jačanju njihovog rasta? Preduzetnici razvijaju različite vrste biznisa, od malih i srednjih preduzeća do skalabilnih startapa i transnacionalnih preduzeća u različitim industrijama od hrane do blok-lanca. Za početak, možemo biti veoma ponosni na „Strawberry Energy“ i „Coprix Media“ koji su postavili temelj i model za sledeće generacije preduzetnika u razvoju, otkrili nepredvidive izazove i sami osmislili alternative i stožere. Osnivači su postali serijski preduzetnici kojih nam je potrebno što više kako bi podstakli ekonomiju. Oni su podsticali rast u proteklih 5 do 6 godina, privlačeći investicije za projekte na međunarodnom nivou. Kao pioniri u Srbiji, njihov rast je bio „hibrid“ između startapa i biznisa. Oni grade i softver i hardver – veoma zavise od „butstraping“ procesa, internog rasta prihoda pre prihvatanja investicija. Ovo je takođe oblikovalo njihovu „skalu“ koja je verovatno mogla biti veća da se u njih ulagalo u ranijim fazama.
Danas Srbija ide dalje od outsourcing ekonomije koja je cvetala ovde i u regionu već deceniju. Više startapa u poslednjih nekoliko godina stavlja u prvi plan veštačku inteligenciju, virtuelnu realnost i Fintech rešenja, igre, socijalne/digitalne medije i ad-tech inovacije koje zahtevaju rapidno sticanje korisnika-klijenata i konstantan rast investicija. Ovo je slučaj sa Whisperr – zvučnom aplikacijom za zabavljanje koju Jana razvija kako bi postala sledeći Tinder gigant sa inovacijom u tehnologiji zvuka. Beauty-Bar i Altego su digitalni lifestyle brendovi i proizvodi koje Aleksandra pokreće sa ambicijom da osnuje međunarodno priznatu etičku kozmetičku kompaniju. Pored visoko potencijalnih startapa i međunarodnih preduzeća, mnogi preduzetnici pokreću neverovatne porodične i lifestyle biznise koji zahtevaju organski rast bez velikih investicija, tako da se oslanjaju na prodaju i eventualne bankarske kredite kada su spremni da pokažu obaveze. Tu se pozicioniraju organski brendovi ručne izrade, poput Aguara chocolate koji Svetlana i Miloš pažljivo transformišu u biznis premijum proizvoda.
Neki od prvih indikatora u „Inicijalnom istraživanju startap ekosistema“ inicijative „Digitalna Srbija“ pružaju „dokaze“ koji pokazuju doprinos i propuste startapa i preduzetnika koje smo mi, kao organizacije koje podržavaju razvoj startapa u Srbiji, identifikovali u našem praktičnom radu. Pored povećanja zaposlenosti i povećanja zapošljivosti mladih talenata, startapi i osnivači čine Srbiju atraktivnijom za strane investicije, od kojih su većina u ovom trenutku iz SAD i EU. Činjenica da smo još uvek ekosistem u nastajanju je jasna u indikativnih 37% startapova u fazi lansiranja ili razvoja proizvoda; 25% na nivou prihoda i 38% sa pozitivnim tokom novca. Inicijalno istraživanje takođe ukazuje na povećanje broja žena preduzetnica i žena u tehnologiji. Ovo je paralelno sa našim rezultatima u „Impact Hub Beogradu“ – jer smo u protekle dve godine intenzivnije radili sa ženama preduzetnicama koje su lansirale svoje proizvode, lifestyle biznise i sa ženama osnivačima koji dovode lične startapove na međunarodno tržište. Ono što nam iskustvo ukazuje je da kada su žene suosnivači i / ili rukovodioci u polno-raznolikim startapima, rukovodeća struktura je jača i poslovne metrike poput generisanja prihoda su veće.
Preduzetničko putovanje nije linearan put, već neustaljen i nepredvidiv, onaj koji zahteva veštine brzog reagovanja na neplanirane i nepredvidive situacije. U praksi, rezultati istraživanja kontekstualizuju izazov u ranoj fazi, koji karakterišu neuspeh u osvajanju tržišta i nedovoljno razvijanje osnovnih investicija iz Srbije koje bi omogućile pristup većim međunarodnim krugovima ključnim za dostizanje tržišnog potencijala u konkretnim brojkama. Za nas u „Impact Hub Beogradu“ nije neuobičajeno da vidimo da startap timovi prvo teže „prirodnom“ razvitku tehnologije, bez jasnog plana kako rešiti tržišni problem. Drugim rečima, postoji uobičajena tendencija za razvojem proizvoda bez znanja ko će ih koristiti i zašto. Ovo može dovesti do razvoja nečega što već postoji, i samim tim se smatra zastarelim i pre samog lansiranja. U tim slučajevima, žene donose poslovnu prednost tako što daju prednost primeni tehnologije a ne njenoj proizvodnji – deo razloga je često njihov stav koji je usmeren ka ostvarenju cilja, a koji obično proizilazi iz dubokog razumevanja „problema” sa kojim se suočavaju, a samim tim i tržišnih prilika.
U uslovima usmerenim ka rešenjima, da bi startapi razvili svoje pune potencijale i povećali svoj doprinos ekonomskom rastu u Srbiji, oni se moraju više fokusirati na razvoj poslovanja (umesto na tehnologiju), na analizu tržišta, podatke o klijentima i profilisanje. Biće više podložni investicijama ako demonstriraju veličinu tržišta kome su namenjeni. To podrazumeva ne samo kvantitativno istraživanje, već i interakciju sa ciljanim idealnim kupcima i korisnicima koji otkrivaju same karakteristike, potrebe i nužnosti koje specifično ciljno tržište poseduje. Da bi startap tim pokazao svoju sposobnost, oni moraju biti fokusirani na izvršenje i na njihovu veštinu da steknu korisnike i pretvore ih u kupce.
Ovo je takođe preporuka i zaostavština Mišel Mesine (Michelle Messina) i Džona Bajera (Jon Baer) (lideri poslovnog razvoja, investitori, autori „Decoding Silicon Valley“) koji su bili mentori startapima i biznisima u Srbiji o koji su se obratili svim preduzetnicima na konferenciji „Regional captial Market ReCap“ 2018. Godine. Oni su jasno stavili do znanja da je u ovom trenutku prioritet u ovladavanju pristupom “izgradnje odnosa”, a ne forsiranjem “transakcijama” bez temelja. To znači da na početku moramo bolje razumeti naše kupce, kreirati rešenja nastala na osnovu potreba klijenata i investitora pre „prodaje“ nečega što ljudima možda nije potrebno. Ovo, kao dodatak, dodatno doprinosi izgradnji „međusobnih veza“ između različitih preduzetnika, deoničara, zajednica i klijenata u našem ekosistemu. Međusobna povezanost i različitost su dve fundamentalne karakteristike koje su Silicijumsku dolinu učinile onakvom kakvom je danas poznajemo.
Izvor: BIZLife magazin
Foto: Privatna arhiva