Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Može li se u Srbiji razviti biznis u kulturi, i zašto da?

    Razvijanje biznisa u kulturi na ovim prostorima je retkost, iako je potreba evidentna, a ljudi koji se posvete tom poslu zaslužuju poseban respekt. Naročito ako se njihova istrajnost meri decenijama. Dejan Ubović osnivač je Kulturnog centra “Grad”, prostora koji već godinama predstavlja stecište zanimljivih umetničkih i kulturnih projekata.

    “Ulazak u vode kulture, umetnosti, organizacije događaja i bavljenja publikom je krenulo 1999. godine. Tada sam za vreme bombarodvanja, igrom slučaja i spletom srećnih okolnosti, bio uključen u produkciju predstave tadašnjeg Pozorišta šešira i možda je to predstavljalo ‘ kartu u jednom pravcu’ kada je profesionalna orijentacija bila u pitanju. U godinama nakon, dakle posle iskustva rada u velikoj većini gradskih kulturnih centara, muzeja, galerija, aktiviranja netipičnih i ruralnih prostora (bioskop Odeon, bioskop Balkan, Rov kod Vojnog muzeja na Kalemegdanu), zasićeni od institucija u kojima nema entuzijazma i dobre volje, počinjemo da razmišljamo o nezavisnom kulturnom centru, prostoru koji bi primio sve naše ideje, ali i sve druge slične ljude u gradu koji nešto žele da naprave”, priča Dejan.

    Tako je 2009. godine nastao Kulturni centar “Grad” u do tada gotovo zaboravljenom kraju Beograda – Savamali.

    “Iskustveno smo imali pomoć starijih kolega iz Felix Meritis centra iz Amsterdama, finansijski takođe. Projekat koji smo razvili za prve tri godine bio je održiv i dobio je podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije”, kaže on.

    Motiv da započne privatan biznis baš u ovoj oblasti bilo je pre svega iskustvo koje je imao i susret sa državnim i gradskim kulturnim institucijama, shvatanje da se neke stvari nikada neće promeniti u tom sistemu.

    “Dešavalo se da su prečesto odgovori na pitanja i predloge bili – ne sada, nemamo, ne može, dođite sutra, završeno je radno vreme, nemoguće je…Upravo tada smo počeli sa razmišljanjem i čvrstom idejom da napravimo prvi nezavisni kulturni centar”, priseća se Dejan početaka.

    Početno ulaganje nije bilo malo, ali on smatra da, iako je ovo bila jedna od najvećih infrastrukturnih i programskih investicija jedne druge države u kulturu Srbije, iznos uloženog kapitala nije bio presudan da bi se ostvarilo zacrtano.

    “Obzirom da smo ušli u prostor u kome nije bilo struje, vode, koji je bio totalno zapušten, a da smo hteli da napravimo savremenu galeriju, koncertni prostor i pre svega mesto susreta ljudi, novac je bio preko potreban, najpre za infrastrukturne investicije, kupovinu kvalitetne opreme…”.

    Kao i svaki početak i njegov je imao svojih težih strana i izazova.

    “Lokacija na kojoj smo otvorili KC Grad je bila bez ljudi decenijama unazad. To je bio zapušten kraj kroz koji je prolazio teški transport (kamionima i železnicom) ispod Kalemegdana ka jugu. Sećam se prve godine kada je bilo potrebno taksistima objašnjavati gde se nalazi ulica Braće Krsmanović. Ali nekih većih problema praktično nije bilo jer se od dana otvaranja videlo da je Beogradu potrebno takvo mesto i sami ljudi su to prepoznali – od prvog dana”, kaže Dejan.

    Prema njegovim mišljenju poslovati u kulturi, i to u Srbiji nije jednostavno. Dodaje, da verovatno ni u nekim razvijenim zemljama baviti se kulturom i živeti od toga, nije baš lak posao.

    “S jedne strane bavite se mentalnim zdravljem ljudi, povezivanjem, edukacijom, a s druge strane morate da shvatite da vi i drugih 15 ljudi živite od toga. Neki osnovni princip našeg poslovanja jeste da nema podilaženja ukusima i da sebe i grad Beograd predstavimo u najboljem svetlu”.

    Kada je u pitanju tržište, Dejan smatra da umetničko tržište u našoj zemlji ne postoji, bar ne u nekom većem obimu.

    “Ako pričamo o tržištu kulture, odnosno o ponudi, nažalost premalo se ovde ulagalo u poslednjim decenijama da bi se osetilo postojanje nekog sistema, kulturnih navika mladih i dece. Ali naravno, nema mesta kukanju, tu smo gde smo, ova sredina ima, još uvek, dovoljno pametnih i kvalitetnih ljudi koji mogu da pokrenu točak istorije”.

    Nove izazove nosi svako novo vreme. Tako je bilo oduvek, tako je i danas, ali to je lepša strana posla, smatra on.

    “U današnje vreme, ako želite da zadovoljite kulturne potrebe savremenog čoveka, nije dovoljno samo da okačite slike u galeriji i čekate da neko dođe. Vreme je komunikacije, mešanja žanrova, trenutaka….A opet, s druge strane, postoje trajne vrednosti u umetnosti, književnosti, filmu, koje se moraju predstaviti novim generacijama. Naravno, izazov koji je uvek bio tu jeste održivost u polju kojim se bavimo”, smatra Dejan.

    Planovi za budućnost vezani su za razvoj novih programa, razvoj publike i jačanje međunarodne saradnje.

    Kada je u pitanju poruka za sve koji razmišljaju da li su spremni da se upuste u privatan biznis, Dejan poručuje da to nije tako teško.

    “Misim da je to jednostavan i logičan izbor za sve osobe koje imaju imalo hrabrosti, neku ideju i koji žele da naprave nešto od svog života”, poručio je on.

    Izvor: BIZLife

    Foto: KC Grad

    Piše: Tanja Njegomir

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE