Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Prljavi inspektor BLAŽA je zadužen da bude ZVEZDA, ostali u grupi su PREDUZETNICI (VIDEO)

    Poznata beogradska rok grupa „Prljavi inspektor Blaža i Kljunovi“ u svom sastavu pored muzičara ima i preduzetnike. Jedan od njih je i Aleksandar Karadžić, koji u šali kaže da je Blaža zadužen da bude zvezda, a svi ostali su preduzetnici. U muzičkom svetu poznatiji pod imenom Arigo Saki, u biznisu je vlasnik turističke agencije „Panorama“. Njegova agencija osnovana je 1990. godine i jedno je od prvih privatnih turističkih preduzeća u Srbiji. Svoju muzičku i poslovnu karijeru razvijao je uporedo, a taj dualizam traje i danas.

    „Moja muzička i poslovna karijera se prepliću. Godine 1992. imao sam svoj prvi bend koji se zvao ’Pretežno vedro’ a nekoliko ljudi iz tog benda je i danas u ’Kljunovima’. Iste godine nasledio sam turističku agenciju od oca, koji je tragično poginuo, a ja sam se sa 22 godine prvi put zapitao – šta hoću da radim u životu? Studirao sam prava, ali sam se odlučio da napustim fakultet i preuzmem agenciju. Od tada do danas, bavim se turizmom“, kaže Aleksandar.

    Blažu je upoznao na studentskim protestima 1992. godine i od tada sviraju zajedno. „Blaža je došao na jednu od svirki na tim protestima, i mi smo ga ispratili u par pesama. Nekoliko meseci kasnije, video sam ga ispred svoje agencije, kako pokušava da nadje firmu u kojoj honorarno radi njegova devojka (sadašnja supruga). Ispostavilo se da je ta firma, u stvari, moja agencija. Od tog dana nastavili  smo da se družimo i sviramo. ’Blaža i Kljunovi’ su nastali iz čiste zabave i razonode 1994. godine, a na taj način, manje više, i danas funkcionišu“. Aleksandar dodaje i da je trenutno u toku snimanje albuma njegovog novog Arigo Saki blues Brand-a, koji bi trebalo da bude završen do kraja godine.

    Tradiciju rada u turizmu nasledio je od oca, koji je svojevremeno bio direktor u „Mladost turistu“, a kasnije je, 1990. godine i osnovao svoju agenciju „Panorama“. Aleksandar je u turistički biznis ušao  sticajem nesrećnih okolnosti i sa ne previše iskustva. Posao je dobrim delom naučio u agenciji Kontiki, u kojoj je proveo skoro 5 godina. „U Kontikiju sam bio do 1999. godine. Zapravo, jedno vreme paralelno sam radio tamo i razvijao svoju agenciju. To mi je puno značilo. Da toga nije bilo ne znam da li bih se snašao.“, kaže on.

    Aleksandar ističe da u njegovoj agenciji nije zaposleno mnogo ljudi, ali je velika većina njih tu duže od 20 godina.

    „Svi zaposleni su skoro od početka tu. Vrlo malo je bilo promena i kadar je skoro isti već dve decenije. Ljudima prija sigurnost i osećaj porodičnog okruženja. U agenciji radim zajedno sa svojom suprugom, koja je dugi niz godina bila zaposlena u avio kompaniji Alitalia.  Rad agencije uglavnom je okrenut prema servisu poslovnih klijenata, a poslednjih 10-ak godina toga razvili smo i sopstvene aranžmane koji su uglavnom vezani za wellness destinacije u regionu. Kada sam razmišljao koje bi aranžmane mogli da ponudimo, znao sam da je tržište prilično prezasićeno sa već poznatim turističkim destinacijama. Sa druge strane primetio sam, da ljudi sve više idu na kraće i češće odmore i da im je potreban kvalitetan sadržaj, ali i bliža odredišta, kako bi svojim kolima mogli da budu na destinaciji za samo nekoliko sati. Prvi i logičan izbor je bila Slovenija, a kasnije Mađarska i Hrvatska kao i pojedini hoteli u Srbiji koji nude atraktivne wellness sadržaje“.

    Kao ključne probleme u svom poslu on apostrofira na prvom mestu novi Zakon o turizmu koji bi trebalo da počne da se primenjuje od oktobra 2019. godine, a još uvek nisu doneti pravilinici kojima bi se definisala njegova primena. Pored toga, u Zakon o turizmu se uvodi i instrument depozita, koji će za turoperatore iznositi oko 50.000 evra, a za koji on smatra da je nepotreban, jer za ozbiljne i skupe turističke aranžmane je premali da bi pokrio eventualnu štetu, a novac stoji na računu i nemate nikakve koristi od njega. Sve to u velikoj meri otežaće rad naročito manjih turističkih agencija – turoperatora. Isto tako, problem su i rastegljivi rokovi plaćanja i likvidnost klijenata jer kupovna moć u Srbiji nije velika i za porodicu sa prosečnim primanjima je priličan finansijski napor da isplanira bilo kakvo putovanje u toku godine.

    „Kada su u pitanju planovi, razvoj firme vidim pre svega u novim tehnologijama vezanim za poslovanje na internetu. U budućnosti će se sve svesti na razmenu baza podataka, a sve manje na ljudski resurs. Planiramo da pokrenemo platformu koja bi integrisala sve naše postojeće dobavljače, i što se tiče prevoza i hotelskih usluga. To bi trebalo  da bude dinamički sistem za individualna putovanja u celom svetu, namenjem i privatnim licima i korporativnim klijentima. U okviru tog sistema će postojati i ponuda aranžmana u organizaciji naše agencije. Ono što je problem jeste činjenica da u Srbiji skoro da ne postoje IT firme koje se bave turističkim softverom. Neke zemlje u okruženju, poput Rumunije i Hrvatske, su dosta odmakle u tom pogledu. Agencije u Srbiji bi isto tako, trebalo medjusobno da razmenjuju podatke preko interneta i da ulaskom u rezervacioni sistem svako može da proveri ono što ga zanima. Međutim, čini mi se da ovde još uvek ne postoji spremnost za takvom saradnjom. Ali, globalne tendencije govore da do ukrupnjavanja usluga mora doći i da će nas tehnologija primorati na takav način poslovanja“, kaže Aleksandar.

    Na pitanje šta bi poručio mladima koji možda imaju dilemu da li da uđu u neki privatan bizis, Aleksandar poručuje da bi svako ko ima ideju, samopouzdanje i hrabrost trebalo da krene u to.

    „U privatnom biznisu je presudna želja da nešto uradiš i to je osnovna motivacija. Nije novac. Privatan posao jeste opterećujući ali pruža i mnogo benefita, možda najmanje novčanih. U privatnom poslu sam donosiš odluke. U velikim sistemima postoje frustracije zaposlenih jer ponekad moraju da rade nešto što nema veze sa logikom i ti si samo šraf u nizu. Dobar posao i dobra plata podrazumevaju dugoročno vezivanje za kompaniju i vrlo često i rad van radnog vremena. Međutim, čemu jako dobra plata ako nemaš slobodnog vremena. U privatnom poslu, ako se čovek dobro organizuje i zna gde mu je mesto, može da napravi solidan balans između posla i slobodnog vremena“, smatra Aleksandar.

    Izvor: Bizlife

    Foto: Privatna arhiva

    Piše: Tanja Njegomir

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE