Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Startapi su rovovski posao

    Kako opisati mladog i ambicioznog čoveka koji je rešio da pokrene svoj biznis? Kako nam priča Kosta Andrić, partner i izvršni direktor u Centru za razvoj tehnološkog preduzetništva i inovacija – ICT Hub, za pet godina, koliko ovaj centar postoji, najčešći profil je „tek svršeni student tehničkih fakulteta, neko sa znanjem i jakom tehničkom pozadinom, neko ko prati sve u vezi sa inovacijama i startapima i odlučuje se da proba nešto sâm”.

    On kaže da se za startape uglavnom vezuju mladi ljudi, ali da se to u međuvremenu promenilo. Međutim, kako kaže Andrić, mladi ljudi su i dalje ekstremno važni da budu deo ekosistema.

    „Po prirodi stvari, neko ko pokreće sopstveni biznis, u ovom slučaju tehnološki startap, on pokušava da reši neki problem iz svog okruženja. S obzirom na to da su u pitanju mladi ljudi, to je onda nešto iz njihovog okruženja, problematike na fakultetu, društvenog života, rezervacije stolova po noćnim klubovima i tome slično”, kaže Andrić. „Pokušava se da se iskopira nešto sa Zapada, lansira društvena mreža za Srbiju. To je normalno, jer ljudi pokušavaju da reše probleme koje vide”, kaže on, ali dodaje da je, prema nedavnom istraživanju, prosečna starost osobe koja pokrene uspešan startap u svetu – 43 godine.

    Prema njegovim rečima, zato je za mlade ljude važno da imaju taj prvi pokušaj jer kroz njega uče metodologiju startapa i sutra će sa tim iskustvom moći od toga nešto i da naprave.

    Fejsbuk za kućne ljubimce

    Tu promenu na svetskom nivou kada je reč o uspešnosti startapa ICT Hub pokušava da isprati i u Srbiji.

    „Ono na čemu smo zaista puno radili u prethodnih pet godina jeste da ljude koji već rade u nekoj industriji i imaju određeno iskustvo u radu motivišemo da se odvaže i pokušaju nešto svoje, tako da je sada i logično da ovde, u ICT Hubu, imamo ljude u tridesetim godinama i starije. Jeste da su oni iskusniji u radu, ali kod njih postoji i poznavanje realnog tržišnog problema, na osnovu koga odlučuju da prave svoj biznis”, kaže Andrić i dodaje da njih ima sve više u ovoj industriji i da su oni dobrodošli, „jer njihovi startapi rešavaju realne probleme industrije”.

    Još jedna novina koja se dešava u Srbiji jeste i to da sada i korporacije predstavljaju deo tog ekosistema i da je i zbog toga, kako naglašava Andrić, Srbija zaista lider u regionu.

    „Mnoge korporacije spremne su da otvore svoje izazove startap ekosistemu i onda i ti mladi ljudi mogu da rešavaju realne probleme privrede, a ne da prave Fejsbuk za kućne ljubimce.”

    „Copy/paste” između San Franciska i Srbije

    Andrić naglašava jedan problem koji je svojstven svim mladim ljudima koji započinju svoj biznis:

    „Kao što će teško neko od naših teleoperatera biti kao ’Dojče telekom’, ili kao što će naš Javni servis ikada biti kao BBC, teško možemo da očekujemo ’copy/paste’ između San Franciska i Srbije. Mi vidimo jedan jak početnički ’hajp’ i vidimo kada se upoznaju sa svim tim, shvate da moraju ozbiljno da zavrnu rukave i da shvate da moraju da prodaju svoj proizvod. Češće nailazimo na ljude koji znaju da naprave, iskodiraju proizvod, ali da nedostaje ona biznis strana priče, kao što je prodaja, građenje tima, vođenje firme”, objašnjava Andrić i posebno ističe taj segment prodaje.

    „Prodaja svog proizvoda ili ’sebe’ veliki je znak pitanja. Obrazovni sistem nas ne uči kako da budemo dobri prodavci, da se ne oslanjamo samo na to da imamo najbolji proizvod. ’Mekdonalds’ nema najbolji hamburger na svetu, ali…”, kaže on i dodaje da je „super to što znamo da nešto napravimo, iskodiramo itd., ali to je džaba ako ne znamo kako da prodamo.”

    Andrić ističe da oni u ICT Hubu sa startapima u koje investiraju rade upravo na tome: kako naći kupca, kako prodati, kako zadržati kupca i tome slično.

    „Ono što je logičan put kod stratapa jeste da, kada su prepoznali problem koji žele da reše, moraju da vide da li za to postoji tržište i neko ko će to da plati. Kada naprave prototip, onda odlaze kod potencijalnog kupca kako bi dobili ’feedback’. Ono što često viđamo jeste da startap, kada prođe taj period i nađe investitora, nailazi na problem da mora mnogo da ’proda’, a da ima mali tim. I tada dolazi do izražaja novac od investitora, koji se ulaže u naglo povećanje tima”, kaže Andrić i daje primer startapa „Publitio”, u koji je ICT Hub pre dve godine investirao.

    „Momci iz Zrenjanina su isto krenuli, a ovog meseca je u njega investirala velika novosadska kompanija ’Vega IT’ 200.000 evra – upravo za proširenje tima.”

    Uspešni su beskrajno vredni

    Na kraju, Andrić zaključuje da su startapi „rovovski posao” i da su oni koji su u tome uspešni „vrlo skromni i jednostavni”.

    „A najuspešniji su beskrajno vredni. Mišljenje je da su to ljudi koji u 12 dođu na posao u japankama, a u stvari je u pitanju rovovski posao. Oni su u prvoj fazi sa svojim kupcima i korisnicima u stalnoj komunikaciji i njih krasi ogromna strast. Ako je neko umislio da je samim tim što je pokrenuo startap sve uradio, od tog posla nema ništa. Zato se i razlikuje pomodarstvo od vrednog i napornog rada”, zaključuje Andrić.

    ____________________________________________________

    Tri najbolje investicije ICT Huba

    Publitio. Oni su u nekim tridesetim godinama, ali imaju više od deset godina na sceni.

    Daktilograf. Oni su iz Pljevalja i već imaju svoje klijente i monetizovan biznis.

    One Assessment. Oni olakšavaju kompanijama sâm proces zapošljavanja i imaju sada već 15-ak renomiranih, međunarodnih klijenata.

    __________________________________________________________

    Savet

    „Ostani skroman. Reci sebi: Ako sam do sada uspeo ovo, zamisli šta još mogu da uradim daljim ličnim razvojem! Zapitaj se koliki je zapravo tvoj potencijal”, savetuje Andrić.

    ____________________________________________________________

    Preporuka za čitanje

    „Preporučujem knjigu ’21 lekcija za 21. vek’, Juvala Noa Hararija, koja na jednostavan način objašnjava kako će se menjati zanimanja i veštine potrebne za različite stvari. Sama činjenica da će se zanimanja menjati teraće i sve nas da se menjamo”, kaže Andrić.

    ___________________________________________________________

    Praksa ili startap?

    „To je pitanje ličnog opredeljenja. Ali ono što je interesantno jeste da velike kompanije počinju da primenjuju metodologiju startapa. Neko ko radi u toj industriji, bilo da je reč o poljoprivredi, bankarstvu ili telekomunikacijama, kao ekspert iz industrije, može da pronađe možda neki mali problem ili neku nišu na osnovu koje može da izgradi nešto svoje. Ono što i mi vidimo jeste da, kad se to desi, sama kompanija podržava te ljude i daje udeo u tom projektu. Kompanije se jednostavno prilagođavaju”, kaže Andrić.

    Izvor: BIZLife magazin

    Foto: ICT Hub

    Piše: M.Miličković

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE