Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Projekat „Kakva ženska!“: Sloboda ti se ne daje – za nju se sama izboriš!

    Blog „Kakva ženska“ je projekat koji su pokrenule dve mlade dame, a cilj im je da čitaocima predstave žene, tekstom i ilustracijom, koje su bile „progresivne u vreme kada to nije bilo moderno“.

    Ilustratorka Sonja Bajić i sociološkinja Jelena Mitrović pokrenule su blog 8. marta prošle godine, i u utorak 7. marta, objaviće poslednju ženu, i time završavaju projekat. One su jednom nedeljno, tokom ovih godinu dana, objavljivale priču o ženama bez kojih borba za žensku ravnopravnost kod nas ne bi mogla ni da se zamisli. Neke su bile ludo hrabre, druge su se borile za obrazovanje, treće su bile posvećene svom poslu…

    Kako same kažu inspiracija im je dolazila sa raznih strana, a najviše sa bloga „Reconstructionists“. Ipak, od tog bloga su “preuzele” samo osnovni koncept, a dalje su priču razvile u sopstvenom pravcu i svemu smo dale svoj pečat, što tematski što u vizuelnom smislu. I to se i vidi.


    Jelena Mitrović je za sajt „BIZLife“ objasnila kako je dolazila do toga o kojim će ženama pisati: „Kada smo se jednom upustile u istraživanje, imena su se pojavljivala sama od sebe. Sve što je potrebno je “zagrebati” ispod površine. Progresivne žene jedne epohe su bile povezane pa kada čitate biografiju jedne možete videti da se družila sa nekim u tom trenutku vama novim ženskim imenima, pa onda njih istražujete i tako se priča nadovezuje i stvara. Divno je to otkrivati!“ kaže Jelena i naglašava da kao izvore isključivo koristi enciklopedije i biografije, dakle štampanu literaturu, a ne nepouzdane sajtove ili druge izvore na internetu.Na našem sajtu se nalazi spisak literature i onima koji su zainteresovani za više informacija uvek rado preporučimo knjige koje koristimo.

    Zanimljivo je i kako Sonja Bajić ilustruje slike ovih žena, s obzirom da se često dešava da ima vrlo malo njihovih fotografija. „Za većinu žena postoje fotografije, srećom. Žene su nekada satima sedele ispred fotoaparata i većina ih je vrlo ozbiljno na tim fotografijama. Ja ih nekada nasmejem, nekada uozbiljim, nekad im napravim bluzu za koju mislim da bi im se sigurno svidela… Kombinujem izvore iz knjiga i sa interneta sa duhom i modom vremena u kom su živele i poslom odnosno poslovima kojima su se bavile. Nadam se da bi bile zadovoljne da se vide!

    Na pitanje koja je žena na njih ostavila najjaču utisak, Jelena kaže da su joj impresivne žene s kraja 19. i li početka 20. veka koje su se uporno i tvrdoglavo borile za svoje mesto u društvu, profesiji, na fakultetu, i one koje su se trudile da ga načine boljim za druge ljude nesebično pomažući ugroženim slojevima. Za Jelenu neiscrpan izvor inspiracije jeste hrabrost partizanki čije su priče smeštene u najekstremniji period. Sonja objašnjava kako su na nju uticale žene koje ilustruje: „Kada se razbolim setim se prvih lekarki i naučnica… Kada lije kiša a ja sam na pola puta od kuće setim se žena ratnica iz Prvog svetskog rata u rovovima. Kada neko priča o obrazovanju setim se partizanki i opismenjavanja drugarica i sunarodnica u toku i posle rata. Prve preduzetnice su mi često u mislima. Sve su one zajedno ostavile jedan ogroman, divan utisak.“

    Sve ove žene morale su da pređu trnovit put da bi se izborile za nezavisnost, za ravnopravnost, za sebe, za sve žene. Međutim, da li je ženama sada lakše nego pre nekoliko vekova?

    Mi ovim projektom pokušavamo da podsetimo da je borba za jednakost, obrazovanje, manje i slabije – neprestana! Biti progresivan je u svakom vremenu teško. Naročito kada ste diskvalifikovani zbog pola. Setimo se da je pre 70 godina nepismen muškarac mogao da glasa i odlučuje o budućnosti zemlje a pismena, obrazovana žena – NE!

    Ceo sistem kod nas – prava i običaji – u prošlosti nikada nisu išli na ruku ženama. Sve do Drugog svetskog rata. Mi u našem projektu često pišemo o partizankama jer su baš one ovde promenile situaciju za žene nabolje. One su pomagale u opismenjavanju, u udruživanju, u slobodnoj misli i borile se za ravnopravnost. Danas je društvo njih skrajnulo jer se mere neki novi aršini, ali podvizi generacije naših baka i onih malo starijih i mlađih koje su učestvovale u svim društvenim borbama se ne smeju zaboraviti.

    Ipak, sve neprilike – uz međusobnu podršku, podsticaj, udruživanje, borbu i održavanje onoga što je postignuto – mogu danas mnogo lakše da se prevaziđu. U duhu 8. marta podsetile bismo na onu čuvenu krilaticu: Sloboda ti se ne daje – za nju se sama izboriš!

    Pratite Fejsbuk stranicu „Kakva ženska“, i bićete na vreme obavešteni o aktivnostima ove dve progresivne devojke.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Printscreen

    Piše: Nada Veljković

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE