Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    TURIZAM 2020: Ovo je prilika da upoznamo Srbiju

    Šok koji je turistički biznis doživeo zbog krize izazvane pandemijom koronavirusa verovatno se po svojim efektima ne može meriti sa štetom nijedne druge privredne grane. Hoteli, restorani, turističke agencije, prevozi svih vrsta, turistički vodiči i još sijaset delatnosti posredno uključenih… Gubitak globalnog turizma bi u ovoj godini mogao da dostigne čak 910 milijardi evra.

    Šteta za srpski turizam procenjuje se na 300 miliona evra za prvih pet meseci ove godine, a do kraja godine i celu milijardu. Zato ne čudi što će sve domaće snage biti usmerene na promociju i afirmaciju domaćih destinacija, što je dvostruko korisno – nadomestiće koliko-toliko strane goste i zadržati novac u zemlji. Prve informacije o uslovima putovanja u druge zemlje pokazuju da to neće biti ni lako, a ni jeftino.

    Biljana Marčeta, osnivač platforme za onlajn rezervisanje turističkih tura po Srbiji SerbianAdventures, ističe da je okretanje domaćih turista Srbiji jedna od dobrih stvari koje je donela korona. „Zato je sad idealna prilika da sve svoje mogućnosti usmerimo ka predstavljanju lepota Srbije našim ljudima, kako bi oni postali svesni i ponosni na sve prirodne i kulturne vrednosti kojima smo okruženi. To su, svakako, i osnove za turističko brendiranje Srbije, a verujem da može uticati i na to da se manje baca smeća, da se više vodi računa o očuvanju prirode i kulturnog nasleđa”, kaže Biljana Marčeta u intervju za BIZLife magazin.

    Kako je koronavirus uticao na turizam u Srbiji? Kolika je naneta šteta?

     Koronavirus je na najmanje tri meseca potpuno zaustavio turizam i mnoge zaposlene u turizmu, ali i svim pratećim delatnostima, tako ostavio bez prihoda. Ako uzmemo u obzir da smo imali uspešan početak godine, ali i propuštene mesece, kao i period koji će biti potreban za oporavak, možemo govoriti o tome da će prihodi od turizma verovatno biti prepolovljeni, a možda će šteta biti i veća.

    Vi ste se obratili državnom vrhu Srbije sa predlogom 12 mera za oporavak turizma širom naše zemlje. Da li ste imali neku povratnu reakciju?

     U kontaktu smo sa kabinetom premijerke Ane Brnabić, kao i Turističkom organizacijom Srbije, sa kojom smo se dogovorili o podršci u promociji na kineskom i ruskom tržištu. Iskreno, očekivali smo bar nekakav odgovor od Ministarstva, ali se to (još uvek) nije dogodilo.

    Pixabay

    U kojoj meri i kojom brzinom smatrate da bi primenom predloženih mera došlo do oporavka turizma u Srbiji?

     S obzirom na to da je od momenta pisanja naših zahteva već odobreno 400.000 novih vaučera za odmor u Srbiji, verujemo da će to u znatnoj meri uticati na brži oporavak značajnog broja smeštajnih objekata, ali pak ne svih pružalaca usluga u turizmu.

    Međutim, tim vaučerima neće moći da se nadoknadi šteta ni u svim gradovima niti u svim objektima u Srbiji. Hotelijeri u Beogradu i Novom Sadu željno iščekuju povratak stranih turista, hoteli veće kategorije očekuju povratak velikih događaja, poput kongresa, seminara, firmi koje dolaze na različite vrste tim bildinga, a to se neće desiti pre jeseni. Sa druge strane, konačno u prvi plan izbija boravak u prirodi i seoski turizam. Ovim vaučerima se neće moći nadoknaditi šteta koju će pretrpeti prevoznici, turistički vodiči, receptivne agencije itd.

    Jedan od predloga je i da se omogući korišćenje vaučera za odmor preko turističkih agencija i organizatora putovanja po Srbiji, da se kampanjom pozove dijaspora na odmor u otadžbini, da se ponuda Srbije promoviše na kineskom tržištu… Da li bi primena neke određene mere bila posebno značajna u unapređenju srpskog turizma?

    S obzirom na to da će se najpre aktivirati domaći turisti, turističkim agencijama, posebno receptivnim, koje će ostati najmanje bez polovine godišnjeg prihoda, izuzetno bi značilo da pretrpljene gubitke mogu nadomestiti bar malo posetom domaćih turista. Iz tog razloga se javila i inicijativa da se vaučeri mogu koristiti i u receptivnim agencijama za odmor i putovanja po Srbiji. Dijaspora je opet značajna, pre svega, direktnim pružaocima usluga. Dijaspore nema u statističkim praćenjima, ali je, svakako, važna. Velike su šanse da dijaspora i ovog leta dođe u Srbiju, pa bi iz tog razloga bilo poželjno pozvati je na potrošnju u našim turističkim centrima. Stranaca individualaca tokom leta najverovatnije neće biti u velikom broju.

    Procenjujemo da su najveće šanse da najpre počnu dolaziti kineski turisti, jer je tamo pandemija najpre i zaustavljena, a desilo se i da je na tom tržištu izuzetno poraslo interesovanje za Srbiju. Kinezima za Srbiju viza nije potrebna. Ako ne bude bilo komplikovanih i skupih procedura za dolazak, procenjujem da je to prvo inostrano tržište sa kojeg možemo očekivati značajnije prihode. Kada bi kineski turisti mogli da počnu da dolaze, opet zavisi od odluka i njihove i naše vlasti, a svemu tome bi, svakako, doprinela i direktna avio-linija sa Pekingom ili nekim drugim kineskim gradom.

    Pixabay

    Najavljuje se velika promocija srpskog turizma na kineskoj platformi Alibaba. Da li se može očekivati masovan povratak kineskih turista, koji su vrlo zahvalni gosti? Kada bi se to moglo dogoditi, s obzirom na to da letova još nema? Ima li nekih najava u vezi s tim?

     U kojoj meri će povratak kineskih turista biti masovan, zavisi od nekoliko faktora. Pre svega, od toga pod kojim uslovima će oni moći putovati iz Kine, a zatim i pod kojim uslovima će moći boraviti u Srbiji (i regionu). Otvaranje direktne linije bi tome, svakako, značajno doprinelo. Prema mojim saznanjima, od 21. maja bi kineski turisti mogli dobiti dozvole za putovanja iz Kine, ali ne verujem da će baš odmah pohrliti za Srbiju.

    S obzirom na to da je dobijanje slota za direktan let izuzetno spor i težak proces, u najboljim okolnostima direktnu liniju možemo očekivati tek od oktobra. Što se tiče promocije preko Alibabine platforme, biće značajno da se tamo nađe i adekvatna ponuda. A šta je adekvatna ponuda – ne zavisi od nas, već od njihove tražnje. U tom smislu nam nedostaje i promocija. Zanimljivo je da mi nemamo čak ni pristup toj platformi i ne možemo da vidimo šta se sad tamo nudi. Takođe, imamo informacije da preko te platforme ne možemo prodavati direktno, već preko kineskih turoperatora.

    Koja su to tržišta na koja Srbija treba da cilja i da li ima odgovarajuću ponudu?

     Pored domaćeg tržišta, dijaspore i kineskog tržišta, o kojima smo već govorili, posle ove pandemije, svakako, treba da budemo usmereni na bliža tržišta – tržište regiona. Pri tome mislim ne samo na zemlje bivše Jugoslavije već i na Grčku, Bugarsku, Rumuniju, Tursku. Svako tržište ima drugačiju tražnju i njoj se moramo prilagođavati. Zato je izuzetno važno da se promotivne kampanje koordiniraju sa receptivnim agencijama i drugim ključnim igračima.

    Važno je da promociju na nekom tržištu prati i adekvatna ponuda, kao što je bitno da i promocija prati ponudu. Na primer, ako se Srbija promoviše kroz spot „Soul food of Serbia”, trebalo bi da se lokacije i specijaliteti iz tog promotivnog spota nađu u ponudi agencija (ako je to moguće). Takođe, ako od ove godine imamo u ponudi putovanja Titovim Plavim vozom, onda bi trebalo da to bude deo promocije. Ako je poznato da je na nekim tržištima veće interesovanje za boravak u prirodi, onda ka tom tržištu treba ići spremnom ponudom za aktivni boravak u prirodi i akcenat kompletne kampanje i predstavljanja na sajmu u toj zemlji mora biti na tome.

    Pixabay

    S obzirom na opadanje broja zaraženih u našoj zemlji i popuštanjem restriktivnih mera države, očekujete li ubrzo povećane upite za odmore? Imate li već neke rezervacije budući da na vašem sajtu već postoji mogućnost rezervacija za ture u toku maja?

     Neki organizatori koji svoje ture promovišu preko platforme SerbianAdventures postavili su datume polazaka posle polovine maja da bi, pre svega, oslušnuli tražnju, ali i nadajući se da će mere zabrane kretanja što pre popustiti.

    Vanlinijski prevoz je već odobren pa mi organizujemo i prvi grupni polazak 30. maja za Đerdap uz poštovanje mera preporuka. Privatne ture i neke aktivnosti kao što je vožnja otvorenim busom u Beogradu je već startovalo.

    Koje biste ture preporučili za obilazak Srbije? Za koja mesta za odmor su, inače, građani najzainteresovaniji?

    Do sada su najprodavanije aktivnosti na našoj platformi bile razgledanje Beograda iz otvorenog autobusa i krstarenje u Beogradu, a od izleta jednodnevni program sa krstarenjem Đerdapskom klisurom. Verujemo da će se to nastaviti, jer svi ti programi mahom obuhvataju uživanje na otvorenom prostoru. Naše su pretpostavke da će se sada još više tražiti izleti koji sadrže boravak u prirodi, mada prema najavama i rezervacijama, vidimo da interesovanje za novu turu Titovim Plavim vozom neće izostati.

    Pixabay

    Izvor: BIZLife magazin

    Foto: Pixabay/TrippinSrbija

    Piše: Marijana Stevanović

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE