Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Rast plata, koji se, u stvari, nije desio

    Prosečna neto plata u aprilu dostigla je 49.635 dinara, što je predstavljeno kao najveća plata u poslednjih 17 godina, međutim, realni podaci prikazuju malo drugačiju sliku.

    Premijer Aleksandar Vučić je izjavio da je prosečna zarada „sada 404 evra, a do kraja 2017. prosečna plata će biti 20 odsto veća nego kada je preuzeo mandat„.

    Preciznosti radi, prosečna zarada u aprilu je prema prosečnom kursu evra prema dinaru bila 401,4 evra, a ne 404. Gledano u evrima, plata je bila svega 0,1 odsto (40 evrocenti) veća nego u aprilu prošle godine, a u dinarima 0,8 odsto više nego u istom mesecu prošle godine.

    Koliko god je rast plata pozitivan, on se u aprilu u stvari nije desio. Prosečna aprilska plata bila je 3,1 odsto manja u realnom iznosu nego u aprilu prošle godine. To znači da su građani prošlog meseca za svoju platu mogli da kupe tri odsto manje robe nego pre godinu dana, piše Danas.

    Naime, dok su plate (i devizni kurs) porasli za manje od jedan odsto, međugodišnja inflacija je u aprilu dostigla četiri odsto, najviše još od trećeg kvartala 2014. godine. Time je faktički skoro neutralisan rast plata u nekim delovima javnog sektora s početka godine od prosečno pet odsto.

    Ekonomista Goran Radosavljević, bivši državni sekretar u Ministarstvu finansija u mandatu Mirka Cvetkovića, ističe da premijer može da obeća, a s obzirom na to da je država najveći poslodavac i isplaćuje polovinu plata, moguće je da to obećanje i ispuni. Dodaje da smo realno imali veću kupovnu moć u aprilu prošle godine nego danas.

    S druge strane, ekonomista Mlađen Kovačević vidi prostor za „kreativno“ prikazivanje stanja kroz upravljanje valutnim kursom.

    „Naše plate u dinarima kada se preračunaju u evre su precenjene jer je kurs od 125 dinara za evro nerealan. Kada bi se plate delile sa realnijih 150 dinara za evro, i one bi bile daleko niže. Takođe, moguće je da plate budu povećane i uz veštačko održavanje kursa, ali to ne znači automatski i veću kupovnu moć građana.“

    Ako cene budu rasle, a kako je krenulo sa mrazevima i sa najavama vrelog leta, verovatno je da poljoprivreda neće biti na nivou od prošle godine, a to znači i rast cena hrane koji može da neutrališe eventualna povećanja plata, upozorava Kovačević.

    Statistika u službi marketinga

    Za potrebe političkog marketinga veoma često se koriste statistički podaci koji su tačni, ali iskrivljeni uticajem sezonskog karaktera.

    Jedan od takvih primera je aprilska plata. Naime poslodavci, posebno državne firme veoma često isplaćuju neke delove zarada zaposlenima krajem aprila, a pred 1. maj kako bi imali para za praznike.

    Već u maju isplaćene zarade po pravilu značajno padaju. Na primer prošle godine isplaćena je prosečna neto plata u aprilu 49.249 dinara, a u maju 43.951 dinar.

    Najistaknutiji primer su svakako decembarska primanja kada se isplaćuju bonusi, 13. plate, nagrade, što značajno uvećava isplate u decembru. S druge strane, već u januaru imamo značajno smanjenje i po pravilu januarska plata je najmanja u godini.

    Izvor: Danas

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE