Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Razglednica iz Kanade: Crtice iz života u „normalnoj zemlji“

    Predrag Blagojević, još zvanično glavni i odgovorni urednik Južnih vesti, na privremenom je radu u Kanadi.

    Doduše, ne on, već njegova supruga koja je na Univerzitetu Britanske Kolumbije (UBC) u Vankuveru letos angažovana kao vanredni profesor, što je bila prilika da se sa porodicom presele i da im deca tamo završe bar jednu školsku godinu. Za list Danas progovorio je o životu u toj za mnoge sa ovih prostora obećanoj zemlji. Iako je novinar, priznaje da mu je teško da trenutnu situaciju u Srbiji objasni nekome ko živi u „normalnoj zemlji“.

    Koliko se Kanada razlikuje od Srbije procenite sami.

    Sistem je u osnovi suštinski različit. Od toga da ovde ne postoji izraz koji se prevodi kao „vlast“, već eventualno „administracija“, ne postoji „državni budžet“, već samo „novac poreskih obveznika“, a da deca od osnovne škole uče da su oni ti koji su bitni, da je uloga državne administracije da radi u interesu građana i da su svi „zvaničnici“ (ne postoje „funkcioneri“) tu da služe, a ne da vladaju, pa sve do teško razumljive činjenice da je ovde sistem uspostavljen na poverenju, a ne na strahu.

    Čini se da je tamošnji sistem prilagođen građanima, da je u njihovoj službi.

    Ni u jednom jedinom srpskom zakonu ne postoji izraz „građanin“, već samo onaj najbezličniji mogući „lice“. Državni aparat u Srbiji za sve moguće traži dokaze, originalne dokumente, uverenja koja po pravilu i izdaju same državne institucije. Ovde, od viza za Kanadu, preko upisa dece u školu, učlanjenja u biblioteku, pa do vađenja lične karte, doslovce smo sve regulisali tako što smo preko interneta dostavljali kopije potrebnih dokumenata, koje smo fotografisali mobilnim telefonom! Nigde, ali nigde nismo dostavili ni jedan jedini originalni dokument.

    Na ulicama Kanade sreće se neki nasmejan svet. 

    Nestvarno je za nas sa Balkana kada vidimo odnos koji ovde ljudi jedni prema drugima imaju na ulici, u prodavnici, u „opštini“ ili bilo kojoj drugoj instituciji državne administracije. Posledica svega je da su svi raspoloženi, nasmejani. U početku sam mislio da su ljudi izveštačeni, da se neprirodno smeju, jer kako je uopšte moguće da neko stalno bude nasmejan – od kasirke u prodavnici i šofera u gradskom autobusu, preko službenika koji radi na izdavanju ličnih karata i policije (koju sam za 7-8 meseci video 3-4 puta), do običnog sveta u gradskom prevozu ili komšija. Potpuno je neshvatljivo sve dok ne shvatiš da ne mora sve da bude onako kako si ti, živeći na Balkanu, smatrao da mora da bude. A pritom, ništa od svega ovoga nema ni najmanje veze sa novcem. Sve je u glavi.

     

    Izvor: Danas

    Foto: Medija centar Beograd

    What's your reaction?

    Komentari

    • Sasa

      Tako to ide prvih 6 meseci je euforija...posle vidis pravo lice kanade ali u medjuvremenu vec imas kredit za kucu kola svasta nesto koje nikada neces isplatiti ali onda vec bude kasno.

      • Milena

        A ovde u Srbiji kuću i kola kupiš za keš i boli te uvo. Ili ne...

      • aleksandar

        kasno za sta? niko te ne tera ovde da uzmes kredit ili da radis ono sto ne volis. za svakoga ima mesta, za svakog ima posla, svi ljudi su prihvaceni, imas pravo cak i da budes razlicit! a mozes cak i da ne otplatis kredit i to je tvoj izbor. najlepsa stvar je opsti red bez previse uzbudjenja. mi smo ovde 25 godina i nikad se nismo pokajali, a i svi nasi ljudi sa kojima se druzimo, slavimo i veselimo se, bas niko.

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE