Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Srbija treba da ulaže u znanje i ljude, a ne u jeftinu radnu snagu

    Srbija bi kao adut trebalo da koristi potencijale ljudi, a ne jeftinu radnu snagu, savetuje Đorđije Petkoski, profesor društveno odgovornog poslovanja i etike na Varton poslovnoj školi Univerziteta Pensilvanija i dugogodišnji saradnik Svetske banke, i napominje da su za strane investitore važni poverenje, sigurnost i ispunjavanje dogovora.

    Za svaku državu je pitanje zbog čega bi neka kompanija baš u nju došla, da li „zbog jeftine radne snage, velikog tržišta ili još nečega“, objasnio je Petkoski i podsetio da Srbija nije velika zemlja.

    Ako se dolazi inicijalno zbog jeftine radne snage, on smatra da onda nema neke perspektive, jer će tu uvek biti “Bangladeš ili Indija, gde će se naći još jeftinija radna snaga”.

    “Ako se dolazi zbog ljudi koji rade ovde, koji imaju relevantno znanje za globalne industrije, onda će oni tu doći da bi kreirali nove proizvode. Primer sa Hemofarmom je dobar primer”, istakao je Petkoski i predočio da su ljudi, nezavisno od stepena razvoja neke države, najveći razvojni potencijal jedne zemlje.

    “Ove stvari koje su date od Boga i prirode to je to, tu ne možete mnogo da promenite, ili imate ili nemate naftu, a da li imate opremu je stvar para”, obrazložio je Petkoski.
    Prema njegovom stavu, najteži deo su ljudi, nivo njihovog obrazovanja, što je krajnje komplikovano, jer je to integrisani sistem, koji obuhvata period od vrtića do fakulteta.

    “Ako taj sistem ne funkcioniše tako da kreira uslove da najsposobniji zaista dostignu svoj potencijal, onda tu nema mnogo perspektive”, rekao je Petkoski.

    Petkoski, koji je prilikom ranijih poseta Srbiji bio u kontaku sa ljudima iz Matematičke gimnazije i Istraživačke stanice Petnica, smatra da Srbija ima mnogo potencijala u mladim i izuzetno pametnim ljudima, ali da im treba kreirati odgovarajuće uslove, odnosno ulagati u obrazovanje, ali ne samo u zgrade, već prvenstveno u nastavno osoblje, jer je neophodno da se dovedu profesori svetske klase koji će svoje znanje doneti u lokalne uslove u Srbiji.

    Kako je naglasio, neka zemlja se može promeniti, ako se prihvati ideja da se ljudi osećaju dobro, ne samo zbog toga što su nešto uradili za sebe, već i za zemlju, kroz kreiranje uslova da mladi ljudi dostignu svoj maksimalni kapacitet.

    Petkoski, koji je nosilac dva doktorata iz oblasti ekonomije i elektrotehnike, kao i mastera javne uprave sa Harvard univerziteta, održao je protekle nedelje predavanje za zaposlene i partnere kompanije Hemofarm na temu održivog razvoja, inovacija i poslovanja.

    Prema njegovim rečima, ljudi su bili najzainteresovaniji da saznaju kako da povežu probleme i mogućnosti koje vide u Srbiji sa međunarodnim trendovima i da li kroz to mogu da dođu do ideja kako bolje rešavati probleme.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Promo

    What's your reaction?

    Komentari

    • Dr Miggyy

      Као да Брнабић сања да Србија није земља јефтине радне снаге. Није? Шта она мисле да ли просечна плата у Србији у децембру месецу 2018. године кoja достигла 52.372 динара или еквивалентна 443,1 евра и она је после Македоније и Албаније најниска у Европи, то је робовска мизерија. Још горе просечна плата у 2018. била је 420 евра и то за Брнабићку није јефтина и радна снага и плата. Да је јефтина показује одлазак око 30.000 младих стручњака и радника ван земље. Види се, довољно копира шефа.

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE