Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Robotima protiv manjka radne snage

    Menadžer fabrike Gabor Kirali se seća sastanka od pre nekoliko godina kada su on i njegovi šefovi Austrijanci saznali koliko je veliki problem nedostatak radnika u Mađarskoj. To je bila, kako je rekao „šokantna spoznaja“.

    U gradu Papa u zapadnoj Mađarskoj, gde firma Hirtenberger automotiv sejfti zapošljava 725 ljudi koji prave proizvode kao što su zatezači za sigurnosne pojaseve, nezaposlenost se približavala nuli. Veliki promet je već postajao problem.

    Na scenu stupaju roboti. Firma Hirtenberger je od tada potrošila 2,5 miliona evra za automatizaciju dve proizvodne jedinice u fabrici kako bi zadovoljio povećanu potražnju od kompanija kao što su BMW, Mercedes, Volksvagen i Audi. Daleko su od jedinih koji to čine.

    Preduzeća širom Istočne Evrope povećavaju investicije u automatizaciju kako bi izašli na kraj sa nestašicom radne snage koja je počela nakon finansijske krize 2008. godine i nakon što je 2011. bujica radnika krenula ka bogatijim zemljama EU, nakon što su ove ukinule ograničenja na uvoz radnika.

    Iako političari i ekonomisti u mnogim delovima sveta brinu o socijalnim posledicama automatizacije, za ovdašnje kompanije koje žele da izbegnu gubitak tržišnog udela, ona je božiji dar.

    Ove promene ukazuju na pomak u radno intenzivnom modelu nekadašnjih komunističkih država, koje su privukle strane investicije poreskim podsticajima i troškovima rada koji su nikakvi u poređenju sa onima na zapadu.

    Iako su kompanije značajno povećavaju plate, to nije dovoljno da ubedi mlade ljude da ostanu ili da nadoknadi demografske trendove koji ukazuju na stanovništvo koje ubrzano stari i smanjuje se.

    Prema izveštaju UN iz 2017. godine, ako se niske stope fertiliteta zadrže, kombinovano stanovništvo Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske opašće za više od 8 miliona stanovnika na 56 miliona do 2050.

    „Pre krize nije bilo dovoljno kapitala, a radna snaga je bila jeftina i brojna“, kaže Atila Godi, izvršni direktor mađarskog proizvođača crepova Teran tetocserep, koji je prošle godine potrošio 900.000 evra za instalaciju robota i prateće opreme.

    „Taj trend se sada obrnuo. Kapitala ima i treba ga uložiti u modernu, funkcionalnu tehnologiju, a troškovi rada su povećani“, kaže Godi.

    Kompanije počinju i da razmišljaju o preseljenju.

    Istraživanje Ipsosa sprovedeno u 100 Čeških kompanija otkrilo je da je prošle godine skoro trećina njih morala da odbije porudžbine zbog nedostatka radne snage, a jedna četvrtina čeških preduzeća namerava da ubrza svoje planove za automatizaciju.

    Firma Vez-Mont 2000 gradi robotizovane proizvodne jedinice, ali se napreže da zadovolji potražnju jer je i sama pogođena nedostatkom radne snage.

    Koeficijent višenamenskih industrijskih robota na 10.000 radnika u proizvodnom sektoru najviši je u Slovačkoj sa 135, praćen češkim od 101, 57 u Mađarskoj i 32 u Poljskoj, prema podacima IFR iz 2016.

     

    Izvor: Rojters, BIZLife

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE