Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Top 10 zemalja reciklera

    Nije tajna da se iz godine u godinu broj stanovnika planete Zemlje povećava. Tehnološki i napredak na nivou kulture je opipljiv, živimo brže i sve manje imamo vremena da stanemo i pogledamo u kakvom se stanju nalazi svet oko nas. Koliko zagađujemo svoj jedini dom postajemo svesni samo kada na televizoru naiđemo na emisiju koja prikazuje užasne posledice globalnog zagrevanja. Na stotine životinjskih vrsta nestaje svake godine, a samo je pitanje trenutka kada ćemo i mi za njima. Ukratko, kada bi morali da napravimo poređenje i našu planetu zamislili kao ljudsko biće ona bi izgledala kao starac koji jedva hoda, teže diše, posustaje, a i dalje drži cigaretu u ustima.

    Podatke o upravljanju otpadom na globalnom nivou je teško prikupiti, a da oni budu objedinjeni u jednu smislenu celinu, jer postoji bezbroj izvora, puteva i odrednica na koje on stiže i preko kojih putuje. Plastična flaša koju ste, recimo, odložili u kontejner za reciklažu u Njujorku ima drugačiji put od one koju ste bacili u metalni kontejner u Leskovcu. Zato je zahtev da se napravi objedinjena lista reciklera strašan izazov.

    Međutim, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je učinila velike napore da prati menadžment gradskog otpada u čak 35 partnerskih zemalja, a rezultati su zapanjujući.

    Tako se Nemačka našla kao prva na listi po količini recikliranog otpada. U Nemačkoj, velika deo stanovništva (čak 68 odsto njih) reciklira. Kako su to postigli? Najpre jer je javna inicijativa koja je imala nameru da edukuje stanovništvno sprovodila kampanju putem koje je učila stanovnike da odrede šta je to otpad, kompost ili reciklaža tako da je veći deo posla urađen u pojedinačnim domovima. Građani su, takođe, bili u obavezi da plaćaju više za ambalaže što je dovelo do sveokupnog smanjenja njihove upotrebe a povećalo reciklažu.

    Južna Koreja je druga na listi po količini recikliranog otpada. Ova zemlja je u projekat Zeleni rast (Green Growth) uložila čak 2 odsto svog BDP-a, koji je zajedno sa drugim javnim inicijativama uspeo da postigne stopu od čak 59 odsto recikliranog odpada. Južna Koreja ima sličan program kao i Nemačka, a rezultati se i te kako vide.

    Treće mesto po količini recikliranog otpada dele Slovenija i Austrija. Ove zemlje uspevaju da recikliraju čak 58 odsto svog otpada. I, iako je Nemačka na prvom mestu, Slovenija se pokazala kao zemlja sa najbržim rastom i razvojem reciklažnih programa. Austrijska Vlada, sa druge strane, okrenula se starom cilju Evropske unije o povećanju recikliranja za 50 odsto do 2020 godine i taj cilj je i nadmašila. Recikliranje plastike je u Austriji i zakonski regulisano, a čak 80 odsto stakla je reciklirano.

    Na četvrtom mestu se nalazi Belgija sa 55 odsto recikliranog otpada. Ova zemlja ima dobar program za reciklažu koji Vlada podstiče ljude da budu „zeleni“. Recikliranje je obavezno, a kupljenje različitog otpada je tačno određeno. Sve što se donosi na otpad mora biti pravilno sortirano i ubačeno u obojene vreće koje svako ponaosob kupuje. To je suptilni način kojim se stanovnici uslovljavaju da plate za svo smeće koje naprave. Socijalni momenat je jako važan i ukoliko đubretari primete da svoje đubre niste lepo sortirali, nalepiće vam ogromnu crvenu nalepnicu na vrata – da sve komšije vide kako se ponašate.

    Na pola liste stoji Švajcarska koja reciklira do 51 odsto svog otpada. Zanimljiv podatak je da u Švajcarskoj postoje „detektivi za đubre“ kojima je zadatak da otkriju pogrešno bačeno ili „sumnjivo“ đubre. Oni zaista pregledaju sve u potrazi za njegovim vlasnikom kako bi ga dalje edukovali i naplatili kaznu za grešku.

    Dalje, šesto mesto na listi reciklera drži Holandija sa 50 odsto recikliranog otpada. Holandija se smatra za veoma “zelenu” zemlju i to ne samo zbog svojih širokih polja, nego i zbog mentaliteta stanovnika ove zemlje kada je reč o zaštiti svog okruženja. Izvan Amsterdama, svaka kuća je opremljena sa dve, nekada i sa tri, zasebne kante za đubre (zelena za voće i povrće, siva za ostali otpad a treća za papir). Zanimljivo je što mačiji pesak i iskorišćene dečije pelene Holanđani ne smatraju organskim otpadom i moraju se baciti u sivu kantu.

    Odmah iza Holandije, na sedmom mestu, stoji Luksemburg sa 48 odsto recikliranog otpada, a sustižu ih stanovnici Islanda sa 44 odsto recikliranog otpada.

    Danci su pravi eksperti u reciklaži. Ova zemlja uspeva da reciklira čak 44 odsto svog ukupnog otpada, a kao i Švajcarska i Danska upošljava detektive za đubre. Deseto, ujedno i poslednje mesto na listi zauzima Ujedinjeno Kraljevstvo sa svega 43 odsto recikliranog otpada.

    Egipatski ljudi od đubreta

    Zabalin (Zabaleen) ljudi, reč ukorenjena u egipatskoj kulturi stoji kao oznaka za đubre, sužili su decenijama kao kairski neformalni skupljači đubreta još od ranih četrdesetih godina prošlog veka. Tradicija nastala pre više od osamdeset godina, učinila je da Zabalin ljudi zarađuju za život skupljajući otpad idući od vrata do vrata.

    Procenjuje se da ovu zajednicu sačinjava preko 70 hiljada ljudi, a ona opslužuje grad sa čak 18 miliona stanovnika. Oni sakupe dve trećine kairskog otpada, a reciklira impresivnih 85 odsto.

    Đubre skupljaju u prikolicama koje vuku magarci, potom ga sortiraju i prodaju ili čak prave potpuno nove stvari koje potom prodaju.

    Međutim, iako su njihovi napori za svaku pohvalu, život ove zajednice nije nimalo lak. Bolest se širi brzo, lekara nema dovoljno i ne mogu ih svi (većina) priuštiti, nepismenost je velika a dnevni prihod ne prelazi jedan dolar.

    Zabelin ljudi preživljavaju uglavnom od napojnica, prodaje plastičnih boca, stakla i aluminijumskih konzervi. Hrane se uglavnom svinjama jer predstavljaju jeftin izvor proteina.

    Uprkos svom doprinosu, vlast ih neumorno napada. Pre više od deset godina njihov opstanak je doveden pod znak pitanja kada je vlast zabranila njihove prikolice sa magarcima jer „ih je bilo mučno gledati“.

    Izvor: BIZLife magazin

    Foto: Pexels

    Piše: Ana Mladenović

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE