Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Banaka sve manje i pod novim imenima – znate li kako se zove vaša banka?

    Sećate li se Nacionalne štedionice, HVB banke, Metals banke, Credy banke, Continental banke, Novosadske banke, Niške banke, Panonske banke, Ju banke, Alfa banke, Laiki banke, Marfin banke,…?

    Svi ovi nazivi otišli su u bankarsku istoriju, sa njima i neke od tih banaka, a postojale su ne tako davno, do pre desetak godina ili nešto ranije.

    Konkretno kada govorimo o pobrojanim bankama, sve su potojale početkom 2000-ih a onda je Nacionalnu štedionicu kupila grčka EFG banka, HVB banka postala je Unikredit banka, Metals banku je zbog otkrivenih malverzacija u poslovanju preuzela država pa je postala Razvojna banka Vojvodine a onda i ona otišla u stečaj, kragujevačku Credy banku kupila je prvo Kreditna banka maribor a zatim je postala vlasništvo Direktne banke. Ista banka preuzela je u međuvremenu Findomestik banku, a zatim i Pireus banku. Austrijska Erste banka je na tržište Srbije ušla kupovinom Novosadske banke. Ju banku je prvo kupila grčka Alfa banka a nju je zatim preuzela AIK banka,…

    Nema kraja nabrajanju ko se sa kim spojio, ko je otišao, a ko ušao na bankarsko tržište Srbije. Poznavaoci prilika davno su još prognozirali da je 47 banaka koliko ih je u jednom trenutku bilo previše i da će se njihov broj smanjivati.

    Ovih dana svedoci smo novog talasa konsolidacije bankarskog sistema, koja u manjem ili većem obimu traje već petnaestak godina, pa su tako iz naših života izašli i nazivi Societe general banke koja je postala deo OTP grupe, kao i Telenor banka koja je postala Mobi banka.

    Broj zaposlenih manji za 8.000

    Iako je sasvim normalno da se promene dešavaju i u bankarskom sektoru i da su pregrupisavanja, spajanja i promene imena sastavni deo poslovanja koji ne utiče bitno na klijente banke, ne može se reći da je smanjenje broja banaka od 2010. sa 34 na 28 (zaključno sa trećim kvartalom 2018. godine a za godinu dana od tada dodatno je smanjen), broja zaposlenih za 8.000 a poslovnica sa 2.600 na 1.600 nezapaženo i bez efekta na ukupnu privredu.

    Iz Narodne banke Srbije za BIZLife portal navode da su promene vlasničke strukture u bankama uglavnom inicirale matične banke ali i ističu da su one posledica globalnih procesa ukrupnjavanja u okviru bankarskih grupacija, što se potvrđuje efikasnošću transakcija i ulaskom novih kredibilnih investitora.

    Pored navedenog, mogu se identifikovati i promene vlasničke strukture usled težnje da se obezbedi optimalno tržišno pozicioniranje, što takođe odražava dinamiku domaćeg tržišta. Кada se govori o broju banaka u Srbiji, pored trenda konsolidovanja, veoma je značajno istaći i dve grinfild investicije iz 2014. i 2016. godine (Mirabank i Bank of China), navode iz NBS.

    Sve te promene, kako ocenjuju iz centralne monetarne institucije, imaju pozitivne posledice za građane i privredu, a diversifikacija vlasničke strukture bankarskog sektora na različite zemlje porekla vlasnika, uključujući i domaće vlasnike, povećava otpornost bankarskog sektora na potencijalne šokove koji bi dolazili iz eksternog okruženja i jačaju stabilnost bankarskog sistema u celini.

    Povodom smanjenja broja zaposlenih u bankama sa 31.000 u 2010. godini na 23.000 prošle godine, u NBS kažu da je promena broja banaka u određenoj meri uticala i na promenu broja zaposlenih, kao i broja poslovnica.

    “Banke teže da povećanje sopstvenog nivoa konkurentnosti zasnivaju na prilagođavanju zahtevima modernog poslovanja, a sve u skladu sa principima slobodnog tržišta. Кakve će konkretno biti posledice primene novih tehnologija na bankarsko poslovanje u celini, pa i na kanale komunikacije sa klijentima, zavisiće pre svega od sposobnosti banaka da oslušnu potrebe sve zahtevnijih klijenata i da im na odgovarajući način pruže kvalitetne usluge, a što će se konačno odraziti i na konkurentnost pojedinačnih banaka i tržišno pozicioniranje”, smatraju u NBS.

    U tom smislu je, ističu, neizostavna uloga Fintech kompanija, koje će zauzimati značajne delove tržišta i u odnosu na banke se pojavljivati ili kao direktni konkurenti ili kao kooperanti. S tim u vezi, zasigurno se može očekivati nastavak procesa digitalizacije bankarskog poslovanja na tržištu Srbije.

    Realno je pretpostaviti da će svi ti procesi dovesti do novog pregrupisavanja i spajanja, kao i smanjenja broja zaposlenih i poslovnica banaka.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pixabay/BIZLife

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE