Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Velike greške, velikih kompanija

    Kaže se da ko radi taj i greši, ali kako to izgleda kada velike svetske kompanije naprave pogrešan korak?


    1. Pepsi – izbacivanje bezbojne verzije Pepsija („Kristal Pepsi“)

    pepsi_youtubeprintscreen

    Ranih devedesetih godina trend „čistoće“ je pretio da obuzme svet. Jedan deo potrošačkog sveta je bio veoma zabrinut kada je zdravlje u pitanju, te se brinuo o štetnosti zaslađenih napitaka po organizam. Tako je i nastala ideja o providnom soku, jer su takvi proizvodi povezivani sa zdravljem i modernošću.

    Tako je Pepsi odlučio da pođe za tim trendom i pokrenuo je nov napitak Kristal Pepsi 1992. godine. Bio je gotovo istog ukusa kao i običan Pepsi, mirisao je kao običan Pepsi ali nije izgledao kao obični Pepsi i nije sadržao kofein.

    Kompanija je potrošila milione kako bi promovisala ovaj proizvod, a početna prodaja je bila dobra budući da su ljudi bili radoznali i želeli su da probaju neobičan proizvod. Ipak, radoznalost se ugasila i prodaja je opala. Tako je i ovaj Kristal Pepsi povučen samo nakon godinu dana.

    https://www.youtube.com/watch?v=sAXLD2c18Ac

    2. Marketinška strategija za kola Tata Nano

    tata-nano-kola_youtubeprintscreen

    Tata Nano su kola za gradsku sredinu koja proizvodi kompanija Tata Motors. Proizveden i distribuiran širom Indije, Nano je isprva bio lansiran kao najjeftiniji automobil na svetu (nov je koštao 1500 dolara). Međutim, prodaja ovog automobila je opala najviše zbog marketinške strategije koju je ova kompanija sprovodila.

    Marketinška strategija:

    Posedovanje kola u Indiji je velika stvar i često je to pokazatelj dobrog materijalnog stanja. A kako bi „pucao“ baš na ovu ciljnu grupu, Ratan Tata je Indiji predstavio koncept automobila Tata Nano 2006. godine.

    Koncept predstavljanja jeftinih kola za svaku porodicu koja pripada srednjem staležu u Indiji je bila vrlo primamljiva, ali ona nije pokrenula prodaju. Ono što se u ovoj marketinškoj kompaniji pokazalo kao pogrešno je reklamiranje Tato Nano kola kao najjeftinijeg automobila! Jednostavno ljudi ne vole da budu viđeni kao neko ko vozi jeftina kola.

    3. Mek Donalds i Olimpijske igre 1984. godine

    mek-donalds-reklama-olimpijada-1984_youtubeprintscreen

    Na Olimpijskim igrama 1984. godine koje su se održavale u Los Anđelesu, Kaliforniji Mek Donalds je bio jedan od većih sponzora. U svim restoranima bi potrošači dobijali greb-greb kartice koje bi otkrivale određeni Olimpijski događaj.

    Trik se sastojao u tome da ako tim SAD-a osvoji zlatnu, srebrnu ili bronzanu medalju na takmičenju a potrošač ogrebe karticu sa sportom koji je doneo medalju SAD-u,  svoju karticu može da zameni za određeni proizvod u Mek Donalds restoranu. Mek Donalds je  želeo da predupredi potrošače i svoje troškove svede na minimum te je računao koliko su medalja Amerikanci osvojili na prethodnim igrama. Pokazalo se da je najbolji olimpijski igrač bila Rusija, a potom Istočna Nemačka. Ali kako one nisu došle na Olimpijske igre koje su se održavale u SAD-u, to je omogućilo amerikancima da dominiraju. Amerikanci su osvojili dvaput više medalja nego što su osvajali prethodnih godina, a to je značilo da je Mek Donalds podelio dva puta više besplatne hrane nego što je planirao.

    4. Victoria’s Secret

    viktorijas-secret_youtubeprintscreen

    Naša avantura počinje davne 1969. godine u Stenfordu u kojem je živeo gospodin Roj Rejmond. Jedne večeri Roj je otišao u prodavnicu donjeg veša. Želeo je da kupi ženi neko lepo donje rublje, ali ono što nije očekivao da će mu se desiti je sramota koja ga je snašla kada se našao u prodavnici punoj žena i devojaka koje su se kikotale na njegovu pojavu.

    Ali čitav događaj ga je naveo na razmišljanje. I tako je došao na ideju o otvaranju prodavnice u kojoj muškarac može da kupi donje rublje a da ne prolazi kroz čitavu torturu kikotanja. Odlučio je da svoju radnju nazove Victoria’s Secret.

    Roj je uzeo kredit u banci i otvorio prodavnicu i posao je krenuo da cveta. Međutim greška koju je Roj napravio je bila ta što se marketing kompanije usmerio samo na mušku populaciju, te je opala prodaja. I umesto da primeni novu strategiju, Roj je prodao kompaniju. Novi vlasnik je počeo da targetira žensku publiku i za kratko vreme je ostvarivao profit u milijardama dolara. Roj se ubio skočivši sa mosta.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Youtube printscreen

    Piše: A. M

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE