Ruski embargo kao omča za hrvatski agrar
Nedavno uvedena zabrana uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Evropske unije, koju je Rusija uvela kao odgovor na sankcije zapada, mogla bi snažno pogoditi ionako slabu hrvatsku poljoprivredu.
Problem nije samo u direktnom izvozu koji se ostvaruje na ruskom tržištu, nego i višku koji će se stvoriti na tržištu EU, pa bi Hrvatska mogla biti preplavljena stranim proizvodima po vrlo niskim cenama, piše Index.
Ove sankcije podrazumijevaju zabranu uvoza mesa i mesnih prerađevina, voća, povrća, ribe i mlečnih proizvoda u idućih dvanaest meseci.
EU na rusko tržište izvozi oko 10 odsto poljoprivredne proizvodnje u vrednosti od 11 milijardi evra. A, kako prelazak na nova tržišta nije moguć u kratkom roku, verovatno će doći do znatnog pada cena, što je problem za celu EU, ali bi pogotovo teško mogle stradati manje konkurentne zemlje unutar Unije.
Hrvatska je prošle godine uvezla oko 2 miliona tona poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrednosti od 2,7 milijardi dolara. Sada se situacija dodatno komplikuje, jer zbog sankcija proizvođači u ostatku EU imaju još veće viškove koje nemaju gde da plasiraju.
Kako su obavestili iz Ministarstva poljoprivrede, primljen je poziv za sastanak Upravljačkog odbora za zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda EU, u četvrtak u Briselu, na kom će taj resor zatražiti da Evropska komisija pripremi mere za saniranje posledica ove krizne situacije.
Stav Hrvatske je da se zbog zabrane izvoza očekuju poremećaji na EU tržištu koji će dovesti do nestabilnosti, pre svega do pritiska na cene proizvoda, rekli su za Indeks u Ministarstvu poljoprivrede.
U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori smatraju da u EU postoje mehanizmi za zaštitu domaćeg tržišta, u slučaju ozbiljnih poremećaja.
