Hrvati fiktivnim razvodom varaju banke

Izmučeni krizom i opterećeni kreditima, neki Hrvati dosetili su se kako da manipulišu bankama, a regionalni mediji prenose kako u Hrvatskoj sve više njih, putem fiktivnih razvoda i plaćanja alimentacije, izbegavaju kreditne obaveze.

Izmučeni krizom i opterećeni kreditima, neki Hrvati dosetili su se kako da manipulišu bankama, a regionalni mediji prenose kako u Hrvatskoj ima sve više slučajeva prevara banaka, i to putem fiktivnih razvoda i plaćanja alimentacije.

Naime, u slučaju plaćanja alimentacije, koja je prvi isplatni razred, obaveze poput kredita mogu se dirati tek nakon što se isplati alimentacija.

Primera radi, ako imate platu sedam hiljada kuna, možete da se dogovorite sa svojim (fiktivno) bivšim supružnikom da ćete mu na ime izdržavanja dvoje dece svakog meseca davati pet hiljada kuna.

Takvo stanje na bankarskom računu možete svesti na minimalni garantovani iznos od 2.000 kuna koje vam banka ne sme uzeti. Na taj način, kao obveznik plaćanja alimentacije, izbegli ste plaćanje kredita sve dok deca ne završe redovno školovanje ili navrše 26 godina.

Advokat Vesna Alaburić kaže da priča o razvodu i alimentaciji nije ništa novo u našoj svakodnevici. Ova pojava bila je prilično raširena u bivšoj Jugoslaviji kada su postojala stanarska prava.

To je sasvim uobičajena situacija u kojoj ljudi, ako mogu, nastoje da steknu neku novčanu ili materijalnu korist, a da ne ulaze u zonu krivične odgovornosti.

Još davno, kada je postojalo stanarsko pravo, čest je slučaj bio taj da se muž i žena razvedu kako bi, na primer, muž dobio pravo na stan, a zapravo nastave da žive zajedno i tako imaju dva stana.

Takođe, čest je slučaj taj da je osoba nekome žirant pa se onda odluči na podizanje kredita do te granice da mu banka ne može da sedne na račun. Stoga je ova priča sasvim uobičajena stvar, rekla je advokat Alaburić.

Banka je očigledno na taj način prevarena, a da li može to i dokazati, prema pisanju Jutarnjeg lista, to je gotovo nemoguće.

Treća strana ne može pobijati sudsku odluku o razvodu ili tražiti ponavljanje postupka, a u Hrvatskoj ne postoji ni poseban institut koji bi mogao istražiti i dokazati da se zaista radi o prevari.