Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Vreme je za kraće radno vreme

    Rad „od jutra do sutra“ zvuči kao vrhunac produktivnosti, ali sve više istraživanja otkriva upravo suprotno, piše BBC.

    „Nesumnjivo je utvrđeno da kvalitet rada opada nakon dugog dana na poslu, a istraživači su otkrili da predugo radno vreme uništava kreativnost, šteti kognitivnim sposobnostima i može dovesti do fizičkih oboljenja“.

    Džoš Dejvis, autor knjige Two Awesome Hours (Dva sjajna sata), napominje da neprestanim radom „ne postižemo ništa“.

    Rad do smrti

    Stalnim radom izlažemo se hroničnom stresu koji vremenom postaje ekstremno opasan, upozorava naučnik i autor Endru Smart.

    Prema jednom istraživanju, prekovremeni rad pojačava rizik od bolesti srca za 40 posto – gotovo kao pušenje (50 posto).

    Drugo istraživanje je pokazalo da preterani rad bitno podiže rizik od moždanog udara, a radnici koji rade duže od 11 sati na dan su 2,5 puta podložniji depresiji od onih koji rade smene od sedam ili osam sati.

    U Japanu vlada prava epidemija smrti od preteranog rada, a fenomen ima i naziv – karoshi.

    Godišnji odmor je efikasan „melem“ nakon dugih radnih dana, a istraživanje među poslovnim ljudima u Helsinkiju otkrilo je da kratki godišnji odmori vode do bolesti i prerane smrti.

    Iznenađujuće istraživanje nad 5.000 radnika u Americi pokazalo je da su verovatniji kandidati za unapređenje ili povišicu bili radnici koji su uzimali više slobodnih dana.

    Poreklo produktivnosti

    „Modernim svetom vlada opsesija efikasnošću i produktivnošću. Međutim, neki od najkreativnijih svetskih umova prepoznali su značaj odmora i zabave. Pisac Henri Miler obvezao se na druženje i socijalizaciju, a Bendžamin Frenklin je svakog dana 2 sata odvajao za ručak i često vreme provodio u dokolici.

    Na svetskom nivou ne postoji jasna veza između produktivnosti neke zemlje i prosečnog radnog dana. Prosečni radnik u Americi radi 4,6 sati nedeljno više od Norvežana, ali Norveška ima viši BDP po stanovniku“.

    Recept iz davne industrijske revolucije

    „Ali, zašto radni dan danas traje osam sati? Upravo zato što su fabrike tokom industrijske revolucije otkrile da su njihovi radnici produktivniji kada rade kraće od tada uobičajenog 10 do 16-časovnog radnog dana.

    Prema nekim nalazima, isti recept delovao bi i danas. Istraživanja pokazuju da je 25-časovna radna nedelja optimalna nakon četrdesete, a nedavni švedski eksperiment sa šestočasovnim radnim danom urodio je zdravijom i produktivnijom radnom snagom.

    To je rezultat načina na koji se ponašamo na radnom mestu. Kancelarijsko osoblje radeći provede 2 sata i 53 minuta, a ostatak vremena otpada na surfovanje društvenim mrežama, čitanje vesti, razgovor s kolegama i jelo, otkrivaju rezultati britanske ankete.

    Kada na poslu dajemo sve od sebe, potrebno nam je više odmora. Prema štokholmskom psihologu Andersu Eriksonu, većina ljudi bez odmora može raditi samo jedan sat.

    Najuspešniji kompozitori, pisci i sportisti nikad ne rade više od pet sati dnevno bez prestanka. Druga tajna njihovog uspeha su kratke pauze i dremanje – za bolji fokus i izvođenje“.

    Izvorno kreativni

    „Naš mozak nikad nije besposlen. Tokom odmora aktivira se osnovna komunikaciona mreža (eng. default-mode network) koja igra presudnu ulogu u konsolidaciji sećanja i zamišljanju budućnosti.

    Isto područje aktivira se kada posmatramo druge, razmišljamo o sebi, donosimo moralne sudove ili procenjujemo tuđe emocije. Drugim rečima, odmor nam pomaže pri pamćenju, predviđanju, društvenim interakcijama, empatiji i razumevanju samih sebe.

    Osnovna komunikaciona mreža zaslužna je za kreativnost, pa ne čudi da su velikim umovima najbolje ideje na pamet „padale“ u kadi ili u šetnji.

    Od toga na na kraju zavisi naša sreća, jer bez introspekcije ne uspevamo svoja dela uklopiti u širu sliku i pridati im značenje, pa nam život postaje besmislen i prazan, a to škodi fizičkom i psihičkom zdravlju“.

    Izvor: Index

    Foto: screenshot

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE