Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Za bankarski sektor je bolje da ostane ovaj broj banaka

    Bankarski pluralizam je mnogo bolji za klijente jer imaju mnogo veću ponudu. Banke se takmiče kako da dođu do klijenata, kako da poboljšaju uslugu, da poboljšaju cene itd. Sa druge strane, kada se konsoliduje bankarsko tržište i kada ima manje banaka, ta se konkurencija smanjuje i iz tog razloga usluge koje se nude klijentima nisu na adekvatnom nivou, kaže za BIZLife Vojislav Lazarević, predsednik Izvršnog odbora Addiko Bank i dodaje da je za bankarski sektor generalno bolje da ostane ovaj broj banaka. „Međutim, ja očekujem da će doći do konsolidacije još par banaka i tako ćemo imati adekvatan broj banaka za naše tržište, a to neće uticati na nivo cene i nivo usluge. Ali, neko dalje ukrupnjavanje bi po mom mišljenju dovelo do smanjenja ponude i povećanja cena usluga. Imamo primere u velikim evropskim državama gde postoji tri, četiri ili pet banaka koje drže 90-95 odsto tržišta. Samim tim to dovodi do smanjenja inovacija i više cene usluga“, kaže on.

    Prošlu godinu je, posle dužeg vremena, Addiko banka završila sa profitom.

    U 2017. godini Addiko banka je zabeležila pozitivan poslovni rezultat koji nakon oporezivanja iznosi 1,2 milijardi RSD. Poboljšani su finansijski pokazatelji u svim segmentima, ostvareno je profitabilno poslovanje i učvršćena stabilna pozicija na srpskom finansijskom i međubankarskom tržištu. Uspeh smo ostvarili zahvaljujući konceptu straightforward bankarstva i pojednostavljivanju poslovnih procesa kroz sveobuhvatnu digitalizaciju, jasnu komunikaciju, jednostavne i direktne proizvode i usluge kojima izlazimo u susret svakodnevnim potrebama klijenata. Sa ponosom možemo istaći da smo ostvarili pozitivan finansijski rezultat posle nekoliko godina i ponovo uspostavili trend profitabilnog poslovanja, sa ciljem da nadalje osnažujemo poziciju Addiko banke na srpskom tržištu, u okviru uspešnog poslovanja Addiko grupe u čitavom regionu.

    Šta je bilo ključno da se taj rezultat ostvari?

    Nosioci rasta su bili kreditni proizvodi u domenu rada sa stanovništvom kao i u segmentu malih i srednjih preduzeća, a ostvaren je i značajan rast u domenu rada sa privredom. Prethodnu godinu je na nivou čitave Addiko Grupe obeležila uspešna digitalna transformacija, a Addiko banka je i na srpskom tržištu prepoznata kao lider u inovacijama na polju digitalnog bankarstva, kroz atraktivan portfolio usluga i visok nivo kvaliteta e-banking i m-banking proizvoda.

    Kakva su vaša iskustva u radu sa privredom? Da li privreda treba da se prilagodi banci ili banka privredi?

    To je jedan dobar sinergijski efekat. Banka treba da prepozna šta je potrebno klijentu, kako stanovništvu tako i privredi. Banka treba da se prilagodi i napravi svoj kreditni plasman i da ga struktuira na način koji bi bio prilagođen klijentu u smislu da odgovara zahtevima i potrebama klijenta. Jedna od najvećih grešaka u bankarstvu je kada banka na to gleda iz svog aspekta, a ne vidi šta je klijentu stvarno potrebno. Mnogo je bolje da banka odbije klijenta nego da da kredit koji nije struktuiran njegovim potrebama. Mi želimo da prilagodimo naše poslovanje, tako da i malim i srednjim preduzećima nudimo usluge koje mi ili neke druge velike banke nude velikim privrednim subjektima.

    Šta je fokus banke u narednom periodu?

    Mi se ove godine fokusiramo na to da se menja kurs sa pravnih subjekata na mala i srednja preduzeća. Naš cilj je da ove godine razvijemo odnose sa što više malih i srednjih preduzeća i da definitivno restruktuiramo naš kreditni portfolio, i na taj način povećamo učešće pomenutih preduzeća u njemu. Samim tim ćemo imati i poboljšanu ponudu za tu vrstu klijenata.

    Kako biste voleli da započnete 2019. godinu?

    Voleo bih da Addiko banka počne 2019. godinu sa jednim kreditnim portfoliom koji će biti veći za 20-25 odsto. Voleo bih da počnemo 2019. godinu sa novim digitalnim uslugama kojima ćemo pomerati granice, jer mi jesmo jedan od inovatora na bankarskom tržištu kada su u pitanju digitalne usluge. Želim, i to je moj lični cilj, da pomerimo tržište u tom aspektu da imamo digitalnu ponudu i prema građanima i prema privredi.

    ____________________________________________________________

    Addiko banka u brojkama

    Ukupna aktiva na kraju 2017. godine iznosila je 94,1 milijardu RSD. Ostvaren je rast učešća neto kredita i potraživanja od komitenata u ukupnoj aktivi na 65,49% kao rezultat strateškog usmerenja na plasmane stanovništvu i privredi. Ukupan iznos neto kredita i potraživanja od komitenata porastao je za 1,2 milijarde RSD na 61,6 milijardi RSD uz značajnu izmenu strukture portfolija.

    U kreditiranju stanovništva ostvaren je rast od 61,41% u bruto iznosu gotovinskih kredita čiji portfolio je krajem godine iznosio 11,2 milijarde RSD. U kreditiranju pravnih lica usmerenje je bilo na kredite za obrtna sredstva čiji portfolio je do kraja godine porastao za bruto 653 miliona RSD na 25,3 milijarde RSD.

    Značajan uticaj na kretanje kreditnog portfolija imalo je intenzivno rešavanje nasleđenih problematičnih plasmana čiji je ukupan iznos, kroz prodaje, naplate i otpise potraživanja, umanjen za skoro 40%, što se takođe pozitivno odrazilo i na finansijski rezultat zbog pada neto rashoda po osnovu obezvređenja plasmana za 1,5 milijardi RSD u odnosu na prošlu godinu.

    Promena strukture portfolija obezbedila je dobru osnovicu za pozitivan rezultat poslovanja koji je ostvaren kroz rast dobitka od kamata za 229 miliona RSD na 3,2 milijarde RSD i rast dobitka od naknada i provizija za 322 miliona RSD na 1,1 milijardu RSD, uz stabilnu bazu troškova i porast ostalih poslovnih prihoda od 714 miliona RSD.

    Izvor: BIZLife magazin

    Piše: Milovan Miličković

    What's your reaction?

    Komentari

    • Real Banker

      Pre bih rekao da je ovakvo stanje bolje za tržište i korisnike bankarskih proizvoda i to samo na kratak rok, dok za bankarski sektor uopšte nije dobro. Ne znam šta ovaj gospodin priča. Kamatne stope i cene bankarskih proizvoda i usluga su na istom nivou pa čak i niže u odnosu na razvijenije evropske i svetske ekonomije, što sa ukalkulisanim rizicima koje poslovanje u Srbiji nosi i objektivno malim volumenom transakcija ne ostavlja prostor za neku zaradu. Sve banke u Srbiji već duže vreme posluju na ivici egzistencije i sav profit koji se prikazuje nije rezultat čistog bankarskog poslovanja nego nekih trange-frange transakcija, kupovina, prodaje portfolija, loših plasmana itd.

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE