Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Zašto ne pijemo kafu iz Starbaksa?

    Tržište Srbije je u velikoj meri otvoreno za poslovanje pod okriljem franšizinga, jer se svojim potencijalom i tražnjom izdvaja od svih zemalja bivše Jugoslavije

    Kada neko sa ovih prostora otputuje u inostranstvo, prvo što ga dočeka je mnoštvo ugostiteljskih – uglavnom „fast food“ – lanaca, koji se nalaze na svakom ćošku. Kada se vrate u Srbiju, tih brendova nema. O tome zašto u Srbiji nema svetskih franšiza, za BIZLife priča Marica Vidanović iz Centra za bilateralnu saradnju Privredne komore Srbije.

    Koje su prednosti franšiznog poslovanja, za domaću kompaniju koja na primer uzima stranu franšizu?

    Definicija franšiznog poslovanje jeste korišćenje proverenog poslovnog modela drugog poslovnog subjekta. To je metod distribucije, gde vlasnik proizvoda ili usluge daje mogućnost i prodaje pravo primaocu franšize da nastupa na tržištu pod njegovim prepoznatljivim brendom i da distribuira njegove proizvode ili usluge: koristi njegovo ime i znak, know-how, metod i sistem poslovanja, prednosti kroz iskustvo na tržištu, dobija obuku i putokaze profitabilnosti. Davalac franšize osigurava podršku i ima određenu kontrolu nad načinom poslovanja korisnika franšize. Zauzvrat, korisnik franšize plaća franšiznu naknadu i naknadu za poslovanje za korišćenje zaštićenog imena i načina poslovanja.

    Tržište Srbije je u velikoj meri otvoreno za poslovanje pod okriljem franšizinga, jer sa svojim potencijalom i diverzifikovanom tražnjom lokalnog stanovništva predstavlja najznačajnije tržište od svih zemalja bivše Jugoslavije. Međutim, svest o prednostima i mogućnostima franšiznog poslovanja u Srbiji i dalje nije na nivou na kojem bi trebalo da bude. Ali, ovakav vid poslovanja polako na mala vrata ulazi i u Srbiju.

    Koji su sve preduslovi koje primalac franšize treba da ispuni da bi „doveo“ neki veliki strani brend poput Starbucks – a ili Subway – a?

    „Poštuj pravila” je osnovna premisa franšiznog poslovanja. Primaoci kupuju franšizu verujući da će postići uspeh i profitabilnost, poslujući u skladu sa operativnim pravilima. Iskusni davaoci franšiza su uvek otvoreni za diskusiju o promeni operativnih pravila, ali bilo kakvo odstupanje od pravila sistema bez odobrenja davaoca franšize nosi rizik narušavanja ugovora i, na kraju, gubljenja prava korišćenja franšize. Primalac franšize mora da se obaveže da će čuvati poverljive informacije o franšiznom sistemu i da potpiše ugovor o odricanju prava da samostalno radi u istoj oblasti ili industriji određeno vreme nakon isteka ugovora.

    Ulazak velikih franšiznih brendova na nova tržišta je identičan kao razmatranje za nove investicije. Istraživanje tržišta, broj potencijalnih kupaca, blizina već osnovane regionalne kancelarije, konkurencija, kupovna moć, navike i kultura stanovništva… sve su ovo parametni koji su presudni. Neki veliki franšizni brendovi imaju običaj da za svoje ime i za svoj račun rade pripreme za nova tržišta, a u velikom broju slučajevu razmatraju saradnju sa nacionalnim pravnim licem, koje ima kapacitete i mogućnosti da “pokrije” širok spektar pripremenih aktivnosti za postavljanje franšiznog koncepta.

    Koliko domaćih franšiza posluje u Srbiji i kakve su njihove perspektive u širenju u regionu i dalje?

    Razvijenost franšiznog poslovanja se meri i po razvoju domaćih franšiznih mreža, kako u zemlji, tako i na međunarodnom nivou. Prema broju primalaca i davaoca franšize, Srbija dosta kaska za zemljama u Evropi i regionu. U zemljama poput Francuske, Italije, Španije, Engleske i Nemačke ovaj odnos je čak i do 80 odsto u korist domaćih franšiza, a u većini zemalja je jednak. U Srbiji, veći procenat franšiznih koncepata je na strani inostranih brendova.

    Veliki nedostatak u Srbiji jeste što se naše firme teško odlučuju da od svog posla kreiraju franšizni model, jer iziskuje i vreme i dodatnu investiciju. Međutim, oni ne shvataju da će im franšiza omogućiti olakšan nastup na ino tržištima: ispunjavanjem kriterijuma validnog franšiznog koncepta inostrana tržišta će lakše prihvatiti domaće brendove, a domaćim kompanijama je uprošćen način širenja distributivne mreže svojih proizvoda ili usluga.

    U Srbiji, franšizing je najviše zastupljen u sektoru usluga a gotovo da nema delatnosti u kojoj se franšizing ne može uspešno primeniti. Upravo se na sektor usluga (zajedno sa poljoprivrednom proizvodnjom i proizvodnjom prehrambenih proizvoda) gleda sa velikom nadom kada se govori o ekonomskom razvoju Srbije i rešavanju problema sa kojima je suočena domaća privreda.

    Da li je srpsko tržište pogodno za razvoj franšizinga? Koje su, po Vama, osnovne prednosti ali i trenutne mane?

    U doba svetske ekonomske krize značaj franšizinga je postao još veći, jer održivosti ovog koncepta doprinose da roba ili usluga prema krajnjem kupcu bude konkurentnija i doprinose postizanju jačih efekata na tržištu, za razliku od samostalnih malih i srednjih preduzeća.

    Srbija se može pohvaliti stabilnom domaćom valutom, malom inflacijom, kao i zakonom regulisanim pravom intelektualne svojine. Srbija ima i brojne potpisane sporazume o slobodnoj trgovini sa drugim zemljama, koji doprinose bržem i jeftinijem plasmanu i protoku roba i usluga.

    S druge strane, postoji dosta činilaca koje treba unaprediti ili uvesti: nijedan zakon ne reguliše franšizing (jedino se spominje u Zakonu o zaštiti konkurencije), ne postoji podrška za razvoj od strane institucija i države, i startap i rast preduzetništva se najviše oslanjaju na vlastite finansije, ne postoje banke zainteresovane za odobravanje posebnih franšiznih kredita, primetan je nedostatak podrške od strane institucija i razvojnih agencija, manjak strateškog razmišljanja kod malih preduzetnika, strah od konkurencije ali i preduzetnici koji nerado prihvataju ovaj način rasta iz straha od krađe intelektualnog vlasništva…

    SRBIJA NA SAJMU FRANŠIZA

    U martu je u Parizu održan Internacionalni sajam franšizinga („Franchise Expo Paris“), najznačajniji evropski sajam ove vrste koji je okupio izlagače i predstavnike franšizne industrije iz 24 zemlje. Ove godine je Srbija po prvi put nastupila na Sajmu kroz Nacionalni paviljon, koji je organizovala Privredna komora Srbije. U okviru nacionalnog štanda u Parizu su svoje koncepte predstavili Fly Fly Travel, Mini Pani, Arcus Health, 925 (MIM fashion) i SuanPan (PRO-Mens). Sve firme su imale veliki broj poslovnih razgovora i prezentacija, a preliminarni podaci govore da će i poslovna saradnja ostvariti.

    Izvor: BIZLife magazin

    Piše: Nevena Azinović

    What's your reaction?

    Komentari

    • JK

      Ovaj članak nije dao objašnjenje zašto nema starbaksa u Srbiji. Story telling iz naslova je izneverio očekivanja. Nismo to aviklinod vas ;) JK

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE