Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Kako se izboriti sa stresom na poslu

    Piše: Branislav Lončar, CFO, Southeast Europe, Publicis One, Mladi menadžer godine 2018 Srpske asocijacije menadžera (SAM)

    Sve češće čujemo za izraz „menadžerska bolest“ koju prevashodno izaziva sve veći stres na radnom mestu. Stres je definitivno prisutan u savremenom ekosistemu. Ukoliko analiziramo svakodnevni tempo života koji vodimo, doći ćemo do logičnosti koje uzrokuju sve većem stresu u poslovnom ali i životnom okruženju. Sistem u kome trenutno egzistiramo nam je definitivno doneo više radnih sati i pored činjenice da se većina operativnih aktivnosti automatizuje te da nam savremeni softveri donose efikasnost u suštini mi provodimo sve više sati na poslu.

    Svaki sistem ima svoje prednosti i mane, lično smatram da nam je savremeni ekonomski sistem u obliku u kome trenutno funkcioniše nepotrebno i neopravdano nametnuo pritisak rasta i sve većeg profita. Pritisak je nametnut svim organizacijama i on je utoliko nepotreban obzirom da se kosi sa bazičnim inicijalnim egzistencionalnim potrebama čoveka. Ovakav oblik ekonomskog sistema i tempo ugrožavaju ekosistem, iscrpljuju resurse i radnu snagu pa se nameće pitanje čemu težnja za konstantnim rastom ukoliko se ugrožavaju po Maslovljevoj piramidi one prve egzistencionalne fiziološke potrebe ljudskog bića. Dakle sistem seče granu na kojoj trenutno leži, trošimo resurse brže nego što ih obnavljamo, trošimo ih neodgovorno prema prirodi a samim tim i prema ljudima čija egzistencija je direktno vezana za zdravlje prirodnog ekosistema.

    Ponekad mi izgleda nelogična težnja za rastom i kratkoročni ciljevi koji ne mare za sredstva koja koristite za taj isti rast a sa druge strane nas upozorava činjenica da ukoliko istim tempom i načinom nastavimo aktivnosti globalna temperatura će porasti u proseku za jos dva stepena što će dovesti do prirodnih katastrofa sa fatalnim i ogromnim posledicama. Na našu veliku žalost znanja i tehnologije koju posedujemo nismo iskoristili kako bi učinili ovaj tempo rasta održivim te smo nemi posmatrači stramputice u koju nas sistem vodi.

    Naravno ovakav sistem rada sa sobom nosi i veliku nervozu a samim tim i stres. Dovoljna je činjenica da u današnje vreme donosimo i nekoliko stotina više odluka nego što smo to činili pre 20 godina. Istraživanja u Španiji su pokazala da savremni čovek dnevno primi više informacije u poređenju sa čitavim životnim vekom čoveka u 19-om veku. Pritisak od tolikog broja informacija donosi dodatni stres obzirom da informacije trebaju da se filtriraju prema prioritetu a zatim obrade. U savremenom dobu čovek primi i obradi više informacija, donese više odluka poredeći preriod od pre 20 ili 30 godina, uzeći u obzir da je njegovo okruženje turbulentije, brže, trendovi su kratkog veka, biznis modeli se menjaju, sve ovo utiče na stres a stres je jednostavno prirodna reakcija na opterećenost našeg organizma unutrašnjim i spoljašnjim faktorima. Dakle to je ona lampica koja nam se upali u kolima kada je motor preopterećen.

    Medicinska definicija stresa je zapravo da je stres prirodna pojava koja se dešava prilikom pokušaja organizma da se prilagodi nekom životnom događaju, situaciji ili izazovu. Dakle svaki pokušaj prilagođavanju na neki vanredni, iznenadni uticaj. Pozitivna strana stresa je rekao bih iniciranje kreativnosti kao naše reakcija na prilagođavanje, a iz uspešne kreativnosti proizlazi inovativnost odnosno sposobnost da se ideja praktično primeni i rezultira uspešnim rešenjem.

    Prvu lekciju kako balansirati stres sam čuo od svog profesora i tada mi je, priznajem, ta informacija izgledala nepotrebna međutim, kako je došlo vreme da se susrećem sa većim stresom, tako sam se setio te čuvene lekcije i shvatio da je ipak ostala duboko urezana u mom sećanju. Profesor mi je tada objasnio da je upravo zbog definicije stresa kao iznenadnog pokušaja prilagođavanja nekoj situaciji, prvi izuzetno bitan korak odložiti onu prvu reakciju ili emociju. Dakle ako želimo da izbegnemo ili izbalansiramo stres, posmatrajmo situaciju analitički i sa strane, iz druge perspektive. Stres se dešava nama ali mi moramo da vežbamo da posmatramo tu situaciju izolovano, kao da se desila nekoj drugoj osobi koja nas zapravo pita za savet kako da reši tu situaciju. IT rečnikom, izolovali ste tu situaciju u karantin i rešavate je, na taj način se isključuje ona prva emocija kao reakcija na činjenicu da se nešto tebi lično događa a samim tim se nivo stresa smanjuje. Ovo je veoma bitno zato što smo u takvim situacijama trezveni, odnosno možemo racionalnije da sagledamo i rešimo problem jer smo amortizovali stres.

    Jos jedan razlog zašto stres treba amortizovati je i uticaj na ljude u našem okruženju, porodica, kolege, prijatelji, svi oni sa kojima dolazimo svakodnevno u kontakt osećaju nedostatak strpljenja, empatije, staloženosti koji se ispoljavaju ka njima kao rezultat našeg ličnog stresa. Uloga partnera u našim životima je čini se sve važnija u balansiranju svakodnevnih aktivnosti i pritisaka. Obzirom da nam je dan podeljen na poslovne i porodične aktivnosti, bitno je da postoji balans između ovih aktivnosti kako se nervoza prouzrokovana stresom ne bi prenosila iz jednog u drugi segment.

    Veliku zaslugu za moje lične uspehe nosi moja supruga Ana kaja je stoički izdržala sve moje poslovne i lične ambicije u isto vreme održavajući sklad u porodičnom okruženju koji dosta znači kao osnova za bilo kakav poslovni ili lični uspeh. Ukoliko su stvari u skladu i harmoniji koliko je to moguće postići u današnje vreme utoliko je lakše pružiti maksimum i ostvariti poslovne i lične uspehe u drugom segmentu naših aktivnosti. Dok sam se bavio sportom, trener je insistirao da imamo dobre ocene i završene sve obaveze u školi dok se raspitivao kakvi su nam porodični odnosi kako bi se ispunili svi potrebni uslovi za sportske uspehe. Savremeni ekosistem, okruženje, tehnologije donose definitivno veću dozu stresa, no stres kao prirodna pojava odnosno indikator prilagođavanja novonastaloj situaciji može da se amortizuje i iz stresa mogu da nastanu kreativne radnje čiji ishod u zavisnosti od primene i uspeha može dovesti do inovacija. Tako gledajući možemo da zaključimo da su nam biznis modeli pod stresom, prilagođavaju se novonastalim situacijama na tržištu za koje su najzaslužniji pokretači promena tahnologija i promena ponašanja ljudi odnosno potrošača, no u takvom kontekstu stres ne zvuči tako strašno zar ne?

    Poslovno ali opet napominjem i porodično okruženje stimulativno utiču na rad. Ovde opet možemo da primenimo Maslovljevu piramidu potreba pa tako možemo da poređamo i ljudske potrebe u poslovnom segmentu, one prve su egzistencijalne odnosno plata, nakon toga sigurnost samog sistema odnosno organizacije u kojoj zaposleni radi, sigurnost na poslu, zatim sama atmosfera na poslu, u timu čiji je zaposleni deo, nakon toga prihvatanje od strane zaposlenih, prihvatanje i uvažavanje znanja i autoritera drugih zaposlenih kao i biti prihvaćen sa svojim znanjima, veštinama, uspesima od strane drugih zaposlenih i na kraju samoaktuelizacija odnosno moral, etika, pronalaženje svrhe u onome što radimo kao poslednji stepenik u piramidi. Osim toga postoje 4 pravila koje sam zapamtio sa nekih od predavanja a to su gledanje na zaposlene ne samo iz jedne dimenzije već iz četiri. Potrebno je zadovoljiti ljudsko telo „Pay me fairly“, zatim srce „Treat me kindly“, nakon toga um „Use me creatively“ i na kraju duh „Give me purpose“.

     

    Okruženje se dakle svrstva u jednu od dimenzija koje imaju uticaja na zadovoljstvo zaposlenih međutim sa druge strane ono nije jedini faktor i potrebno je da se sva četiri uslova odnosno pet ukoliko gledamo Maslovljevu piramidu ispune kako bi se postigli rezultati u potpunosti. Imamo dobar primer u sportu gde recimo naši sportisti postižu vrhunske rezultate čak i ukoliko su im uslovi loši odnosno okruženje u kojem treniraju. Sport kojim sam se bavio je dobar primer, uz veoma oskudne nekada čak nehumane uslove uspevali smo da ostvarimo vrhunske rezultate, ima tu i inata koji inicira borbu u nama ali sigurno da su se i ostali uslovi izbalansirali onako kako je u tom momentu bilo potrebno da bi se postigao uspeh.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Promo

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE