Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Stres i nered: Ima neka tajna veza

    Ako morate da rasklanjate stvari pred sobom kako biste obavili neki zadatak kod kuće ili u kancelariji, ili se osećate zatrpanim u svim vašim „stvarima“, to je jasan znak da je prevladao haos. I to bi mogao da bude izvor stresa, piše New York Times, a prenosi Nedeljnik.

    „Nered je prekomeran broj stvari koje posedujemo, a koje zajedno životni prostor čine haotičnim i neurednim“, kaže dr Džozef Ferari, profesor psihologije na Univerzitetu Depol u Čikagu. Kuća u neredu je, kažu naučnici, stresna kuća.

    Profesor Ferari bio je deo istraživačkog tima koji je kod tri grupe ljudi ispitivao povezanost nereda i zadovoljstva životom: studente, mlađe ljude u dvadesetim i tridesetim godinama, i starije ljude, mahom u pedesetim godinama.

    Istraživači su procenjivali sklonost ka odlaganju obaveza tako što su ispitanici odgovarali koliko su saglasni sa određenim tvrdnjama poput, na primer, „Plaćam račune na vreme“. Prokrastinacija je u bliskoj vezi sa neredom, pošto je sortiranje i bacanje stvari posao koji mnogi ljudi izbegavaju. Sređivanje važnih papira ili stola za ručavanje koji je zatrpan knjigama iziskuje vreme.

    Istraživači su takođe pokušali da izmere nivo opšteg blagostanja kod ispitanika kako bi utvrdili u kojoj meri nered utiče na njihove živote.

    Rezultati ovog istraživanja pokazali su vezu između prokrastinacije i nereda u svim starosnim grupama. Frustriranost neredom raste sa godinama. Među starijim ispitanicima, nered je takođe povezan sa životnim nezadovoljstvom.

    Ova otkrića idu u prilog sve popularnijoj teoriji da nered može negativno uticati na mentalno stanje kod ljudi, a naročito kod žena. Nered takođe provocira psihološki odgovor što podrazumeva povišen nivo kortizola, hormona stresa.

    Jedno istraživanje iz 2010. godine bavilo se bračnim parovima koji imaju makar jedno dete koje ide u školu, a zaposleni su i muž i žena. Kod žena koje su smatrale da im je kuća u neredu utvrđen je povišen nivo kortizola. Muškarci su uglavnom smatrali da žive u urednom prostoru, a kod njih je uočeno opadanje nivoa kortizola tokom dana.

    Dr Derbi Saksbi, profesor psihologije na Univerzitetu u Južnoj Kaliforniji i vodeća autorka istraživanja, ističe da žene koje su svoje kuće opisale kao neuredne započinju svoj dan pod stresom a tako ga i završavaju. Kod žena koje kućne poslove obavljaju po završetku radnog dana, uočen je dodatni stres. Takođe, povišen nivo kortizola uočen je kod muškaraca koji obavljaju više kućnih poslova.

    Profesorka Saksbi se zatim pozabavila nivoom kortizola u podne i uveče, odnosno u vreme kada bi nivo stresa trebalo da opada. Nisu svi bili deranžirani cipelama koje su ostavljene posred hodnika ili poštom koja se nagomilala na stočiću za kafu, ali je potvrđeno da će se žene žaliti na nered ili na činjenicu da imaju mnogo neobavljenog posla radije nego muškarci, te kod njih nije uočeno opadanje nivoa kortizola.

    „Nered je u oku posmatrača“, kaže Saksbijeva. „Ljudi koji su pričali o njemu su upravo oni kod kojih je uočen povišen nivo kortizola.“

    Ona navodi da je dugo važila standardna predstava o tome kako bi jedna kuća srednje klase trebalo da funkcioniše. „Kuća je mesto na kojem bi trebalo da budemo opušteni, ali je nemoguće osećati se opušteno ukoliko nas čeka spisak stvari koje treba da obavimo i beskrajni nered“, dodaje.

    Profesor Ferari ističe da je nered često posledica „prevelike vezanosti“ za lične predmete. On preporučuje specifičan pristup problemu. „Ukoliko želite da se rešite nereda, ne dirajte predmet. Ne sklanjajte ga“, kaže on. „Neka neko drugi pridrži par pantalona i pita: ‘Da li ti je ovo potrebno?’ Kada dodirnete predmet, manje je verovatno da ćete ga se rešiti.“

    Druga varijanta je da svesno radite na tome da prikupljate manje stvari. Ferari tvrdi da uglavnom gomilamo stvari koje nam nisu potrebne. „Naučeni smo da su naše želje isto što i potrebe“, objašnjava on.

    Derbi Saksbi takođe predlaže da prvo razmotrimo da li nam je određeni predmet zaista potreban ili će doprineti osećaju disfunkcionalnosti u kući. „Kada nešto unesete u kuću, teško je odlučiti da se toga rešite“, kaže ona. „Vezujete se za stvari koje posedujete.“

    Izvor: New York Times/Nedeljnik

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE