RASKID: Kakve su fizičke posledice?
Osećate se užasno, ne jedete i ne spavate. Ali, raskid utiče na naše telo i na druge načine. Evo par primera kako raskid utiče na nas.
Bol koji osećamo tokom raskida aktivira iste delove mozga koji se stimulišu tokom uzimanja narkotika. To znači da ljudi zaista trpe simptome „odvikavanja od bivšeg partnera“, slično onim koje imaju narkomani nakon ostavljanja kokaina.
Ovo objašnjava žašto neki ljudi nakon raskida, pate od opsesivnih navika kao što je stalno proveravanje Fejsbuka (Facebook), Vajbera (Viber) itd.
Nakon raskida veće su šanse da obolimo od depresije i anksioznosti, stanja koje mogu doneti nesanicu i koja se pogoršavaju nedostatkom sna. Bol koju osećamo usled raskida ponovo pokreće duboko ukorenjene uspomene o napuštanju koje svi nesvesno imamo. Bebe ne mogu da prežive samostalno i umrle bi usled nedostatka topline i hrane, te smo iz tog razloga „programirani“ da nam je potreban ljudski kontakt, kao i da patimo kada nas napuste.
Ljudi koji su prošli kroz proces raskida su skloniji da pate od problema mobilnosti kao što je teško uspinjanje uz stepenice i prelazak kraćih destinacija. Stres usled raskida može izazvati grčenje mišića i njihovu ukočenost.
Raskid može izazvati srčani udar
Kardiolozi kažu da nije retkost videti ljude da umiru od srčanog udara tokom prve dve nedelje raskida. Nakon raskida ili razvoda telo je preplavljeno hormonima stresa, kortizolom i adrenalinom. To uzrokuje brži rad srca i abnormalni srčani ritam.
Osećanja osobe koja pati za partnerom ista su kao i psihičko stanje osobe koja nije unosila vodu i hranu.
Ljudima je najčešće teško da jedu prvih nekoliko nedelja nakon raskida. To je zato što pod stresom, deo mozga koji se zove hipotalamus, proizvodi hormon čije lučenje suzbija apetit. Mozak, takođe, šalje poruke nadbubrežnim žlezdama da ispumpavaju adrenalin, što prouzrokuje da telo bude na oprezu, što, dalje, suzbija apetit. Ali, na dugoročnom planu, se pokazalo da stres izaziva dobijanje kilograma. On uzrokuje da ćelije postanu manje otporne na insulin, tako da telo proizvodi više zauzvrat. Insulin pretvara šećer u mast povećavajući brzinu kojom telo skladišti masti, što vodi do dobijanja na težini. Insulin uzrokuje i da telo žudi za šećerom i masti što vodi do dobitka na težini. Stres, takođe, preusmerava krv od digestivnog sistema što može dovesti do bolova u stomaku, dijareje i zatvora.
Izvor: Bizzlife
Foto: Pixabay