Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    #BIZkolegijum: „Kriza je prilika za rast“

    Prekidi proizvodnje i problemi u lancu snabdevanja, briga o likvidnosti, finansijska opterećenja, odsutni zaposleni, prelazak na rad na daljinu… čini se da lista operativnih izazova pred kojom su se lideri u kovid krizi našli nema kraja. Istovremeno su u svojim kompanijama morali da zaštite zdravlje i bezbednost ljudi, održe moral ali i poslovni momentum i prilagode strategiju situaciji.

    Zato je medijska kuća BIZLife organizovala CEO “BIZ kolegijum” koji je okupio čelne ljude kompanija u Srbiji, koji su razmenili iskustva stečena u vreme krize ali i izneli predviđanja o budućnosti poslovanja u post – kovid ekonomiji.

    Jedan od učesnika kolegijuma bio je i Dragan Popović, predsednik AIGO.

    • Koji su najvažniji strateški prioriteti za vašu kompaniju u naredne tri godine?

    Za početak, to veoma mnogo zavisi od toga kakva će biti sledeća godina. Da li će zahtevati strategiju ili operaciju. To jest, da li ćemo biti fokusirani na dugoročno ili na situaciono liderstvo koje je bilo dominantno ove godine. Ali ako, pretpostavimo da će ipak jedan deo strateških aktivnosti biti moguć, ja bih ovde istakao tri segmenta kao deo naših srednjoročnih ciljeva u naredne tri godine.

    Prvo, intenzivno ćemo raditi na jačanju korporativne kulture, edukaciji zaposlenih, jačanju timskog rada i kvaliteta svakog pojedinca. Prateći trendove, shvatili smo da je veoma jaka tendencija jačanja korporativne kulture u veštinama upravljanja zaposlenima, pogotovo u onim strukturama u kojima se sudaraju nove i stare generacije. Pojačava se učešće top menadžera i ostalih zaposlenih u razvoju poslovanja, njihova sloboda da mogu da donesu ideje, da te ideje dalje žive i da se time još jače osećaju delom kompanije. Nije sama strategija ta koja će nas izdvojiti na tržištu, već ljudi koji strategiju osmišljavaju i implementiraju.

    Želimo da dalje unapredimo poslovne procese i sve alate u vezi sa finansijskim praćenjem rezultata i projekata i dizanjem na viši nivo celog poslovnog sistema. Želimo da na svom primeru pokažemo koliko je važno osavremeniti poslovanje. Na taj način ćemo biti i uspešniji i ubedljiviji u savetovanju naših klijenata da to urade.

    Na kraju ovog spiska, ali ne nužno i na kraju prioriteta, jeste jačanje tržišnog učešća AIGO portfolija u Srbiji. Najpre, kroz širenje ponude u oblasti IT biznis rešenja i industrije telekomunikacija, koja ima ogroman potencijal i u teritorijalnom i u poslovnom smislu. Naša misija je da kroz razmenu znanja i iskustva potpomognemo prodor inovativnih tehnologija ključnih za održivi razvoj Smart city rešenja, postajući tako katalizator promena u okruženju u kojem poslujemo i živimo. Takođe, želimo i da se istaknemo kao tržišni edukatori o značaju novih ICT tehnologija za dalji rast i razvoj biznisa. Sve to ćemo činiti i imajući u vidu da, kao članovi digitalne inicijative, želimo da poručimo da ne treba da budemo robovi novih tehnologija. Akcenat i dalje na ljudima, kojima će korišćenje tehnologija omogućiti da budu produktivniji i još efikasniji u obavljanju svojih zadataka.

    • Uspesi i neuspesi, podjednako, važan su deo poslovnog života svakog lidera i menadžera. Kakav je Vaš failure management, kako se nosite sa neuspesima, kako ih predstavljate timu i da li ih doživljavate kao lekcije?

    I iz uspeha i iz neuspeha učimo, oni su sastavni deo života, i ličnog i poslovnog. Ja svoje poraze ne podnosim lako, ali ih analiziram temeljno, jer mi je važno da, kao i kod uspeha, izvučem pouke za lični i poslovni napredak. Nakon toga, trudim se da to prenesem i svom timu i da na taj način zajedno podižemo poslovni moral.

    Sa druge strane, ne mislim da su za naše poslovanje dobre krajnosti u doživljaju pređenog puta: ni euforija u slučaju uspeha, ni depresija u slučaju neuspeha. Poslovanje je takmičenje, novi dan predstavlja novu utakmicu. Retko je rezultat loš, najčešće je dobar, a ideja je da se taj odnos uvek može dodatno poboljšati. Jednostavno rečeno, neuspesima se najbolje upravlja povećanjem uspešnosti.

    • Koliki je izazov za menadžera da bude siguran da je postavio prave ljude na prava mesta?

    Odabir najboljih saradnika oduvek je bio veliki izazov, a danas je to još izazovnije. Kako je lojalnost sve manje izražena, tako je pred poslodavcima ozbiljan zadatak. Opet, moje dugogodišnje preduzetničko iskustvo izoštrilo je specifično „šesto čulo” za taj posao, pa mi ono danas, uslovno rečeno, pomaže da napravim izbor najbližih saradnika. Važno mi je da osetim da moji najbliži saradnici vole to što rade i „žive” svoj posao. Volim da vidim da je moj zaposleni motivisan i da svojom energijom doprinosi boljim poslovnim rezultatima. Da deli iste vrednosti kompanije. Da razume misiju i viziju. Ali smatram da univerzalna formula ne postoji. Pre svega je važno da je tempo kretanja i razvoja usklađen kod pojedinaca i kod kompanije, da oni zajedno idu ka istom cilju.

    Sve ovo nije komplikovano, ali nije ni jednostavno i svodi se na ličnu sposobnost i malo sreće. Svaki preduzetnik bira pojedince za koje je procenio da mu u narednom periodu mogu stvoriti rezultat. Da li je u tome i uspeo, govore rezultati kompanije.

    • Koja je vaša strategija prilikom donošenja odluka u kriznim trenucima?

    S obzirom na to da sam četvrt veka u biznisu, mogu sa sigurnošću da tvrdim da je kriza nešto što je sastavni deo svakog poslovanja. I sve krize kojih se sećam bile su specifične na svoj način, ali na sve njih sam gledao kao na priliku koju treba da iskoristimo za svoj dalji rast i razvoj. Možda izgleda kao da smo mi u ovoj kovid krizi bili povlašćeni zbog industrije kojom se bavimo, ali ne smemo zaboraviti da je prepoznavanje tržišne šanse – gde želimo da dalje pozicioniramo svoj biznis i dalji pravac njegovog razvoja – bilo bazirano na strateškim odlukama. Zato je, pre svega drugog, naša kompanija uspela da se nosi sa ovom krizom na zadovoljavajući način.

    Nikada nisam bio od onih koji su čekali da kriza prođe, već sam u svakoj tražio i šansu i proizvode koji će nam pomoći da se brže adaptiramo i nastavimo da se razvijamo. Posmatrati naizgled nerešivo iz perspektive rešenog, to bi mogao da bude razlog našeg uspeha.

    • Na kakvu 2021. godinu biste voleli da se osvrnete sledećeg 31. decembra?

    Ja bih voleo da 31. decembra 2021. budem u omiljenom kafiću, sa ljudima koje volim. I da budem prijatno umoran od tog druženja i dešavanja.

    Za razliku od prethodnih godina, za koje sam pre svega želeo da budu uspešnije, za ovu, dolazeću godinu iznad svega želim da bude što normalnija, ljudskija. Voleo bih da se osvrnem na godinu u kojoj ne nedostajemo jedni drugima. I nadam se da će biti tako. Što svima bude bilo bolje, to će biti bolje i kompaniji AIGO.

    Izvor: BIZlife

    Foto: AIGO

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE