Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Obeležen Svetski dan srca u TC Galerija

    Dok se čitav svet bori sa korona virusom, više nego ikad postajemo svesni značaja brige o svom zdravlju.

    Jedna od najrosprostranjenijih bolesti u 21.veku je bolest srca i srčana oboljenja. Kako bi se podigla svest o ovoj bolesti, rizicima i faktorima prevencije, Svetska zdravstvena organizacija je 2000.godine ustanovila Svetski dan srca. Cilj obeležavanja ovog dana jeste da se ljudi širom sveta informišu da su bolesti srca i krvnih sudova vodeći uzrok mortaliteta u svetu.

    Svake godine u svetu 17,9 miliona ljudi umre od posledica bolesti srca i krvnih sudova, dok se procenjuje da će do 2030. godine taj broj porasti na 23 miliona.

    Svetska federacija za srce upozorava da se najmanje 85% prevremenih smrtnih ishoda može sprečiti tako što će se uvesti kontrola rizika koja je neophodna.

    Ove godine, Svetski dan srca obeležavamo u Tržnom centru Galerija i tom prilikom nam se pridružio i predsednik Udruženja kardiologa Prof. Dr Siniša Stojković, koji je sa nama podelio svoja stručna mišljenja i iskustvo.

    Prilikom današne posete on je skrenuo pažnju na to gde se Srbija statistički nalazi, koliko je važna prevencija u borbi sa ovom bolešću i koji su to najveći faktori rizika u vezi sa ovom bolešću. On je dalje istakao da je cilj promocije svetskog dana srca podizanje svesti o značaju kardiovaskulrnih bolesti u savremenom svetu i njihov uticaj na oboljevanje i mortalitet. I dalje je zvaničan podatak da u svetu u proseku 31% ljudi umire zbog kardiovaskularnih uzroka (uključujući koronarnu bolest, moždani udar i perifernu arterijsku bolest).

    Ovogodišnji slogan SZO za Svetski dan srca je „Use heart to connect with other hearts“ tj. upotrebi svoje srce da se povežeš.

    Srbija je trenutno na osmom mestu u Evropi po stopi mortaliteta od KV bolesti, što je znatno bolja pozicija, jer smo do pre nekoliko godina bili na trećem mestu sa mortalitetom od preko 56%. Sada je to oko 51%. Naš cilj je da se ovi relativni brojevi još više smanje i da se u skladu sa ESC (Evropsko udruženje kardiologa) preporukama pre svega posvetimo daljem smanjenu ukupnog uticaja KV bolesti, koje ne samo da utiču na zdravlje pojedinaca, nego imaju i direktan uticaj na opterećenje ekonomskog sistema i zdravstvenog sistem Srbije.

    U tom smislu prevencija je nezamenjivi pristup u svakom pogledu, i kao primarna i kao sekundarna prevencija. Danas je fokus na modifikaciji svih faktora rizika sa ciljem da se uspori ateroskleroza i smanji učestalost njenih posledica.

    1. Ono što odmah možemo da uradimo – naglasak na apsolutnom prekidu pušenja. Čitava poglavlja su razvijena u najnovijim publikacijama gde je do detalja opisan sistem razvoja programa prekida pušenja i pozitivnog efekta ovakvog pristupa na pacijente.

    2. Kontrola hipertenzije. Ona podrazumeva promenu načina života (manje soli u ishrani (do 5 grama dneveno), fizička aktivnost, regulacija telesne težine, više povrća i voća, manje alkohola i sl.)), plus primena savremane antihipertenzivne terapije kada je potrebna. Danas vrlo precizno znamo kada i koje lekove, a posebno koje kombinacije lekova treba da prepišemo našim pacijentima.

    Ostale faktore rizika nikako ne smemo zaboraviti a to su dijabetes, poremećaj metabolizma lipida (popularno hiperholesterolemija) i neki drugi faktori koji su usko specijalističkog domena. O tome koliko su najteži slučajevi korona virusa povezani sa bolestima srca, izjavio je sledeće:

    Postoji direktna i indirektna povezanost ove dve bolesti. Direktna jer Covid 19 moze direktno da izazove upalu srčanog mišića i perikarda. Učestalost ovih komplikacija (koje su potvrđene magnetnom rezonancom srca) je oko 2-4 %. Srećom, direktne kliničke manifestacije su mnogo ređe. Sa druge strane postoje i akutne i hronične manifestacije direktnog efekta virusa i opšteg zapaljenskog sindroma koji postoji tokom ozbiljnih formi SARS CoV 2 infekcije (slučajevi komplikovanim upalom pluća). U takvim situacijama se pokazalo da akutne forme bolesti (prema važećoj univerzalnoj definiciji infarkta srčang mišića) kao i hronične forme, imaju značajno goru prognozu tokom COVID 19 infekcije u odnosu na pacijente bez znakova zahvatanja srčanog mišića, u prevodu 3-4 puta veći mortalitet. Takođe, indirektno, pacijenti sa prethodnim KV bolestima (prethodni infarkt srca, srčana slabost, hipertenzija, moždani udar, periferna arterijska bolest, prethodna revaskularizacija srčanog mišića) imaju lošiju prognozu u slučaju COVID 19 infekcije.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Promo

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE