Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Da li bi Nemačka bila tako jaka bez stranih radnika i da li je Srbija spremna za taj scenario? 

    Migracije stanovništa su normalna pojava od kada je čovečanstvo izašlo iz takozvanog robovlasničkog društva. Logično je da svako ko sebi želi bolje, a ne oseća se dobro na prostoru u kom obitava svoj unutrašnji i ekonomski mir potraži na drugom podneblju, neretko potpuno nepoznatom.

    Poslednjih nekoliko godina svedoci smo ozbiljne migrantske krize uzrokovane ratnim dešavanjima na prostorima Sirije i okolnih zemalja, ali isto tako i domaći teren se suočava sa odlaskom radne snage, tako da su pojedina zanimanja poput građevinskih radnika, dostavljača hrane, medicinskih sestara, programera i prodavaca i na ovim prostorima veoma deficitarna.

    U nedostatku pomenutih struka domaći poslodavci su već neko vreme primorani na uvoz radne snage iz inostranstva, posebno u oblastima dostave hrane i rada na gradilištima. Tako, često na ulicama Beograda možemo da sretnemo dostavljače hrane iz Uzbekistana ili radnike na građevinskom terenu poreklom iz Turske.

    Da li je domaće tržište spremno za uvoz inostrane radne snage?

    Međutim, da li je domaće tržište spremno za uvoz inostrane radne snage?

    Odgovor na ovo pitanje potražili smo od gospodina Stefana Šurlana, predstavnika jedne domaće kompanije kojoj je ključno rešenje za opstanak poslovanja na ovim prostorima uvoz radne snage iz inostranstva.

    Već duži niz godina Srbija i zemlje iz regiona suočene su sa problemom nedostatka radne snage u određenim oblastima. Kada to kažem prvenstveno mislim na građevinske radnike, radnike na poslovima dostave hrane i programere. Dovoljno je samo da pogledate neke od popularnih portala za traženje poslova i jasno će vam biti koliko su ove struke deficitarne. Čak i izuzetno dobre ponude u smislu mesečnih primanja koja se nude ovim strukama stvari na terenu mnogo ne menjaju“, kaže Šurlan za BIZLife portal.

    Kaže da je pre osam godina sa mnogo ambicija otišao za Hrvatsku gde je realno bila i bolja poslovna klima sa željom da uz pomoć partnera napravi veliku dostavljačku kuću i u tome je i uspeo.

    „Međutim, kako to obično biva iz patriotskih i emotivnih razloga doneo sam odluku da se vratim u Srbiju i ovde uradim isto što sam i tamo. Ključni problem sa kojim sam se suočio je nedostatak radne snage. Zapravo, ako se bavite ovim poslom ili ako ste poslodavac iz oblasti građevine recimo, vi nemate drugo rešenje do da uvezete radnu snagu”, kaže Šurlan.

    Nema drugog izbora nego uvoz radnika

    I sam je bio primoran da učini nešto slično.

    Suočen sa činjenicama i stanjem na terenu doneo sam odluku da uvezem određeni broj radnika iz Uzbekistana (ruski im je maternji jezik) koji su po mentalitetu veoma slični nama, balkancima. Od starta sam postavio uslove da ljudi sa pomenutog prostora koji budu radili ovde moraju da imaju čistu prošlost, bez krivičnih dosijeja, da budu kulturni i pristojni ljudi. I zaista uspeli smo da dođemo do takvih ljudi koji su za veoma kratko vreme i zavoleli ovu zemlju gde sada žive i rade. Veoma lepo su se asimilirali“,objašnjava Šurlan.

    Međutim, kako kaže, problem sa kojim su se suočili ovde su ultradesničarske skupine koje su njihove radnike pomešali sa migrantima i direktno ih povezali sa migrantskom krizom.

    „Situacija sa ultradesničarima je eskalirala do nivoa napada na ove ljude, otimanja pazara i vređanja. Zamislite sada da se tako nešto desi našim ljudima u Nemačkoj recimo, koja je zemlja u koju tradicionalno već više od pola veka naši ljudi masovno odlaze da rade. To bi bilo nedopustivo i svakako zakonom kažnjivo. U najmanju ruku napadač bi bio i novčano i zatvorski kažnjen. Danas nakon svega što se dogodilo, a ovaj slučaj nije usmaljen, sebi stalno postavljam jedno pitanje – Da li je moj narod spreman da radi i živi rame uz rame sa drugim narodima i nacijama? Ako nije, kako onda očekuje da svoje najbliže koji odlaze odavde u zemlje zapadne Evrope neko bolje tretira. Ta vrsta licemerstva mi nikako nije jasna”, ističe Šurlan.

    Deficit radnika u 30 privrednih grana

    Prema dostupnim statističkim podacima, Srbija trenutno ima ozbiljan problem za deficitom radnika u preko 30 privrednih grana, a situacija je dodatno zabrinjavajuća u bar još 15 privrednih grana. Ako se nastavi trend masovnog odlaska naših ljudi u inostranstvo i pravno i smisleno ne uredi ceo sistem za manje od deset godina Srbija bi mogla da se suoči sa pat pozicijom u oblasti radne snage.

    To zapravo nije ništa novo i neuobičajeno, mnoge zemlje članice EU, jedna velika Amerika i bogata Australija doživele su sličan scenario (iz drugih razloga) još šesdesetih godina prošlog veka, ali su taj problem rešile uvozom radne snage i njenom asimilacijom u društvene tokove. Čini se da je sličan scenario neminovan i na ovim prostorima.

    Izvor: BIZlife

    Foto: Glovo

    What's your reaction?

    Komentari

    • Vladimiros Teofilidis

      Nedostatak radne snage u mnogim granama, postaje globalni problem i otvaranja trzista rada za druge nacionalnosti je neminovnost u celom svetu. Na primer, u Velikoj Britaniji je dramaticna potraznja za ugostiteljskim radnicima, kao i kod nas i ne vidim drugo resenje, nego uvoz radne snage. Naravno, ovo mora da bude kontrolisano i da se poklapa sa potrebama trzista rada. Inace, ovi momci iz Uzbekistana deluju prijatno i vaspitano.

    • Mladen

      Mešate babe i žabe. poredeći Nemačku i Srbiju. Videla žaba da se baba češlja.... Ne nedostaju radnici za dostave nego jedna firma koja je dovela te Uzbekistance želi da zaradi na njima. Ista ta firma vodi naše u Hrvatsku da rade za Glovo za veće pare od koji pomenuta firma uzima procenat. Drugo, neka poslodavci povećaju plate generalno u Srbiji pa će imati dovoljno radnika.

    • Ivan vuković

      Video momke, dostavili mi klopu, lepi, fini i kulturni i što je najbitnije hoće da rade za razliku od naše omladine

    • Devil

      Na žalost većina našeg naroda je do te mere primitivna da više nema šta da me iznenadi.

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE