Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Da li ste čuli za BOREDOUT – sindrom generacija koje se „smaraju“ na poslu?

    S godinama sve više ljudi je izuzetno nezadovoljno svojim poslom.

    Zaposleni izveštavaju da su zadaci koje obavljaju i sastanci koje imaju monotoni i izuzetno dosadni. Osim toga, radni dan je predug, a odnos sa šefovima pogoršan.

    Ovaj osećaj dosade i trajne demotivacije različiti stručnjaci su prepoznali kao Boredout sindrom i postao je konstantna činjenica među novim generacijama.

    Štaviše, prema istraživanju koje je u Meksiku sprovela platforma za zapošljavanje OCC Mundial, 75% od 700 radnika reklo je da nije zadovoljno svojim zaposlenjem, a 87% je u stalnoj potrazi za novim poslom.

    Iza ovoga krije se duboka anksioznost i osećaj potcenjenosti, objašnjava Kamilo Arbelaez, izvršni direktor i direktor psihoterapeuta platforme Enterapia, koja već neko vreme u Meksiku pruža usluge psihoterapije putem interneta.

    „Boreout sindrom je psihološki poremećaj uzrokovan uglavnom niskim mentalnim opterećenjem na radnom mestu, zbog nedostatka adekvatnih kvantitativnih ili kvalitativnih poslovnih zadataka. To, s druge strane, stvara kratkoročnu i srednjoročnu dosadu kod novih generacija koje dovode u pitanje neravnotežu između očekivanja koja imaju od svog posla i njihovih stvarnih napora“, ističe Arbelaez.

    Faktori koji su proizvod ovog sindroma kreću se od samih fizičkih radnih prostora koji imaju tendenciju da budu ogromni i da demoralizuju, do nedostatka mogućnosti za napredak u poslu. Međutim, stručnjak ističe tri ključne tačke:

    • Nedostatak svrhe: Radnik ne oseća duboku vezu sa onim što radi i onim što može postići svojim radom.
    • Nedostatak intelektualnog izazova: Zaposleni bez napora i za kratko vreme obavlja zadatke.
    • Nedostatak izgleda za napredovanje: Saradnik uočava evidentno ograničenje u svom profesionalnom razvoju ili projekciji rada. Postoji osećaj stagnacije.

    Boreout sindrom može uticati na produktivnost, mentalno zdravlje i emocionalno zdravlje organizacije. Ovo se takođe odrazilo na ekonomske gubitke i ljudski kapital, što predstavlja veliku vrednost za kompanije. Osim toga, postoji velika mogućnost da će zaposleni razviti simptome anksioznosti ili depresije.

    Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), Meksiko je na prvom mestu u svetu po stresu na poslu, sa 75% radne snage koji rade pod stresnim uslovima. Iza Meksika slede Kina (73%) i SAD (59%).

    Jedna studija otkrila je da 15% kancelarijskog osoblja pati od ovog sindroma.

    Međutim, loša organizaciona klima, dosada radnika i mogućnost smanjenja troškova koji utiču na finansije mogu se izbeći ako se postigne zdravo radno mesto i spreči razvoj psiholoških poremećaja kod ranika.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Pexels

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE