Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    DW: Krajnje je vreme za borbu protiv PORESKIH OAZA

    Divovske kompanije rade ono što obični ljudi ne mogu – beže u poreske oaze. Zato američka ministarka finansija Džanet Jelen predlaže globalnu minimalnu poresku stopu.

    Pregovori oko toga se nalaze u početnoj fazi, I to će biti teška borba, a najviše poteškoća će nastati zbog usaglašavanja oko konkretne visine minimalnog poreza širom sveta, prenosi Dojče vele.

    Za velike firme sastavljanje poreskog izveštaja znači puno posla i problema, ali  za razliku od individua, firme su često aktivne na više mesta pa mogu da prebacuju novac i profit kako im odgovara, ili mogu da pronađu poreske oaze u kojima ne plaćaju ništa. Ta mogućnost je američkim firmama uštedela mnogo novca u poslednje četiri decenije.

    Već godinama širom sveta padaju poreske stope za velika preduzeća.

    Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) pokušava, uzevši u obzir rastući pritisak na džinovske kompanije kao što su Fejsbuk i Gugl, da isposluje usvajanje minimalne poreske stope za koncerne širom sveta.  Ipak, do sada nije postignut sporazum.

    Pandemija je svetskoj ekonomiji donela velike problem, milioni ljudi su ostali bez posla I mnogi mogu da padnu u teško siromaštvo, dok vlade traže način da dođu do novih prihoda.

    Zato otkrića da su veliki koncerni kao što su Najk ili FedEks izbegavali porez posebno negativno odjekuju u javnosti, uprkos tome što te firme naglašavaju da se pridržavaju svih “nacionalnih i međunarodnih pravila“.

    Sjedinjene Države žele da daju dobar primer- predsednik Džo Bajden je najavio podizanje najniže poreske stope za kompanije sa 21 na 28 odsto. Prihodi bi zakrpili ogromne budžetske rupe koje je pandemija ostavila u državnoj blagajni.

    Američka ministarka finansija Džanet Jelen najavila je teške pregovore i da će „pogurati stvar“na prolećnom zasedanju Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda kao i na samitu ministara finansija G20.

    „Moramo se osloboditi nizbrdice na kojoj smo 30 godina“, napisala je ona na Tviteru.

     

    Ona je naročito pod lupu stavila Irsku, i druge evropske i karipske poreske oaze, kao i velike američke tehnološke koncerne koji negde u svetu plaćaju svoje licence, bez obzira gde produkt nastaje.

    Jelen zna da je to mukotrpan posao i da je upućena na međunarodnu podršku pri uvođenju minimalne poreske stope, te neće biti lako da ubedi neke zemlje da odustanu od svoje prednosti u međunarodnoj utakmici i da povećaju porez za kompanije.

    Ako argumenti ne budu dovoljni, Vašington bi mogao da upotrebi ekonomsku moć i nekim kompanijama onemogući pristup američkom tržištu ili bankama.

    Ne treba da čudi što mnoge američke kompanije ne smatraju da je vreme za takvu debatu dok im opada promet i dok je primetan pandemijski zamor.

    One se plaše da bi mogle da plaćaju veći porez od strane konkurencije. Ipak, ako se pogledaju poreske evidencije iz prošlosti, vidi se da se kompanije brzo prilagođavaju.

    I siromašnije zemlje bi mogle da profitiraju, više ne bi morale da nude niže poreske stope da bi dovele kompanije u zemlju. Dogovor oko minimalne stope oporezivanja širom sveta napunio bi njihove skromne budžete.

    I kod bogatijih zemalja bi dodatni izvor poreskih prihoda u ovim vremenima bio više nego poželjan,navodi se u autorskom tekstu novinara DW Timoti Ruksa.

    Izvor: DW

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE