Iz Hrvatske najviše odlaze u Nemačku i – Srbiju
Trend iseljavanja iz Hrvatske još nije katastrofalan, ukoliko se uporedi s drugim državama nakon pristupanja Evropskoj uniji, ali je zabrinjavajući.
„Kada vidimo iseljavanja iz drugih država nakon pristupanja EU, kada se iz država poput Poljske i Rumunije iselilo više miliona ljudi, onda hrvatske brojke nisu tako zastrašujuće“, rekao je Drago Župarić-Iljić sa Instituta za migracije i narodnosti.
Pozvao se, između ostalih, na podatke Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je u 2015. iz Hrvatske otišla 29.651 osoba, od čega najviše u Nemačku (12.264), zatim u Srbiju (3.235), Austriju (3.208), BiH (2.501), Švajcarsku (1.572), Italiju (1.288) i Sloveniju (507), a najviše iz Slavonije, i to iz Požeško-slavonske županije.
Istovremeno su imali 12.000 useljenih. Međutim, žale se kako ti podaci nisu potpuni, pa je moguće da je iseljenih i više. Na primer, nemačka statistika ukazuje da je hrvatska statistika registrovala skoro tri puta manje emigranata koji su u 2015. otišli u Nemačku.
On je ukazao i na najnovije službene nemačke podatke (Das Statistische Bundesamt) koji pokazuju da je zadnjih godina broj hrvatskih državljana koji dolaze na rad u Nemačkoj zaista znatno rastao, što naznačuje da je iseljavanje iz Hrvatske daleko veće od onog što sugeriše domaća statistika.
U 2013. je u Nemačkoj broj hrvatskih državljana porastao za 15.572, u 2014. za 21.804, a u 2015. godini za čak 34.548.
Povećanje je drastično u odnosu na ono koje je bilo 2011. i 2012. godine, kada se broj pridošlica s hrvatskim državljanstvom kretao tek oko nekoliko hiljada godišnje.
„Možemo opravdano pretpostaviti da je povećanje broja registrovanih stranaca sa hrvatskim državljanstvom u nemačkoj statistici od 2013. do 2015. delom i rezultat otvaranja nemačkog tržišta rada za hrvatske građane po pristupanju Uniji, a naročito nakon 1. jula 2015. kao i nastavka trenda iseljavanja iz Hrvatske u Nemačku kao destinaciju“, kaže Drago Župarić-Iljić, koji je trenutno angažovan kao istraživač na studiji o migraciji, projektu nemačke Fondacije Fridrih Ebert.
Izvor: B92
