Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Ksenija Karić, Schneider Electric: „Ljudi su ti koji prave razliku, ne same kompanije“

    Moj dolazak na čelo kompanije prati dosta anegdota, s obzirom na to da sam došla na samom početku vanrednog stanja, kada smo potpuno prešli na rad od kuće, i nisam upoznala svoj tim, kao ni kolege u kompaniji. Preuzeti firmu u takvom momentu nosi dosta anksioznosti i straha od nepoznatog. U tom momentu sam mislila: „Ovo se nije desilo nikom pre mene i moj jedini način je da se nosim sa novonastalom situacijom dan za danom i da verujem u sebe”, priča u intervjuu za BIZLife Magazin Ksenija Karić, direktorka kompanije Schneider Electric Srbija i Crna Gora.

    • Schneider Electric je lider na polju IoT rešenja i upravljanja energijom. Koliki je značaj kompanije na globalnom nivou, a kakav je na nivou Srbije?

    Schneider Electric će ostati posvećen daljem razvoju, kao i implementaciji digitalnih rešenja, i kod nas kao i u svetu. Srbija, definitivno, ide napred, ali činjenica da je zemlja u razvoju implicira da digitalizacija u industriji još uvek nije na visokom nivou i da je investiranje u industriju 4.0 prioritet za dalje jačanje ekonomije. Mi smo tu da podržimo transformaciju u svakom koraku ovog procesa, jer zajedno možemo doprineti modernizaciji infrastrukture, kroz proces digitalizacije, koja je glavni razlog napretka u predstojećoj godini i u budućnosti.

    Danas Schneider Electric u Srbiji zapošljava skoro 1200 ljudi, što pokazuje našu predanost ovoj zemlji. Fokus nam je na saradnji sa fakultetima, da budemo otvoreni prema mladim ljudima i stvaramo šanse da oni osete radno okruženje. Prošle godine smo u Razvojnom centru pokrenuli novi program stipendiranja i do sada smo imali tri uspešna ciklusa i 21 novog stipendistu. Ovaj program postoji već duži niz godina i ponosni smo na sve one koji su nekada bili njegov deo, više od 400 njih su sada naši zaposleni. Imamo ugovor o saradnji sa Fakultetom tehničkih nauka u Novom Sadu i Elektrotehničkim fakultetom u Beogradu. Svake godine kroz dva ciklusa prijava pružamo šansu za razvoj naših mladih stručnjaka.

    • Gotovo da ne postoji nijedna oblast koja u proteklom periodu nije prošla kroz „tektonske promene”, a inovacija i digitalna transformacija su postale najčešće upotrebljavani izrazi. Koja industrija se pokazala najprijemčivijom za ove promene?

    Digitalna transformacija jeste unapređenje poslovnih procesa i samog opstanka poslovanja uz pomoć svih raspoloživih digitalnih alata i tehnologija. U pitanju je kontinuirani proces, koji nije uvek jednostavan, ali bez kojeg poslovanje u današnjem svetu zaista više nije moguće. Po mom mišljenju, najbolje su reagovale kompanije iz IT industrije i energetike, a svima drugima preostaje da krenu njihovim stopama i blagovremeno se prilagode promenama.

    • Trebalo bi da kompanije digitalnu transformaciju poslovanja doživljavaju kao povratnu investiciju, ali da li je tako i u praksi? Zanemaruje li se ili previđa ušteda koju ona donosi?

    Za postizanje uspeha na tržištu digitalna transformacija treba da bude integrisana u biznis strategiju svake kompanije, brenda, malog, srednjeg preduzeća, zanatlija, industrije, samih ljudi.

    Bez nje ćete proći kao „Blekberi”, „Blokbaster”, „Kodak” ili „Nokija”, koje se i dalje ne snalaze i pokušavaju da povrate svoje mesto u uspešnom poslovanju. Digitalna transformacija se ne odnosi samo na kompanije, već se može primeniti i na naselja, gradove, pa i same zemlje.

    Praćenje izazova široke zajednice naših kupaca presudno je za razumevanje njihovih promenljivih potreba. Ovakve trendove pokreću održivost, efikasnost i ekonomični poslovni ciljevi. Tako klijenti i partneri sada zahtevaju rešenja pametnih zgrada i operativne modele koji mogu pomoći u osiguravanju energetske i operativne efikasnosti, kao i u ispunjavanju ciljeva održivosti.

    Ceo lanac snabdevanja danas zahteva inovacije na koje ranije nismo ni pomišljali. Nedavna blokada Sueckog kanala pokazala je koliko su inicijative za transformaciju podataka potrebne da bi se smanjio rizik i poboljšala operativna vidljivost. Zato Schneider Electric uvodi koncept pametne logistike u sopstvene distributivne centre i u poslovanje nekih od svojih ključnih logističkih kupaca. Korišćenje analitike velikih podataka pomaže da se stekne bolja vidljivost transakcionih tokova posla.

    Tehnologija omogućava nove nivoe operativne efikasnosti i kada je e-kupovina u pitanju. Budući da su potrošnja energije, upravljanje zalihama i iskustvo kupaca tako čvrsto isprepleteni u maloprodaji, optimizacija jednog neizbežno uključuje i druga dva, što zahteva holistički pristup. Zato digitalna rešenja trgovcima pružaju vidljivost i kontrolu potrošnje energije i drugih funkcija u čitavom lancu vrednosti maloprodaje. Vlasnici preduzeća na taj način mogu da smanje troškove i povećaju prihod, a zaposleni, oslobođeni zadataka koji su sada automatizovani, mogu više vremena posvetiti kupcima, u prodavnicama i na mreži, što rezultira boljim iskustvom kupovine.

    • Postoji puno tehnoloških trendova koji se iznenada pojavljuju, od kojih neki zažive. Za koje trendove vi smatrate da će biti aktuelni u narednom periodu? Koja rešenja kojima se bavite primenjujete u sopstvenoj kompaniji?

    Jedan od odličnih primera uspešne digitalne transformacije svakako je „Netfliks”. Za svega 10-ak godina, „Netfliks” se transformisao od kompanije koja je prodavala i iznajmljivala DVD-jeve onlajn do najvećeg onlajn striming servisa na svetu, ostavivši za sobom propali „Blokbaster” (čija je to inicijalna ideja bila). U čemu leži uspeh „Netfliksa”? Slušajući korisnike i analizirajući „big data”, kreirao je „on-demand” servis koji se sastoji od personalizovane ponude sadržaja koji svaki korisnik želi da gleda, po pristupačnijoj ceni i na svim uređajima kojima raspolaže. Zahvaljujući uvidu u podatke koje korisnici ostavljaju, „Netfliks” zna šta je to što volimo da gledamo, na kom uređaju, koliko često, kad pauziramo, a kad prestajemo, šta pretražujemo – i na osnovu toga kreira i strategiju za partnere i personalizovanu ponudu za svakog od svojih korisnika.

    Sve ide ka personalizaciji korisničkih zahteva u svim industrijama.

    Ko bude umeo da odgovori zahtevima tržišta, kao i brzim promenama, ostaće uspešan u svom biznisu. Schneider Electric se isto tako menja i prilagođava tehnološkim promenama i trendovima. Mi u Srbiji zapošljavamo skoro 1000 softverskih programera i težimo da postanemo IT kompanija koja je „broj jedan” u energetici i upravljanju.

    Naša rešenja pametnih fabrika pravi su primeri svetionika u tehnološkim inovacijama, činjenice da produkti Četvrte industrijske revolucije više nisu daleka budućnost. Schneider Electric nudi pametna rešenja svojim klijentima i u oblasti BMS-a (Building Management System). Proizvodima i rešenjima za nadzor i upravljanje opremom u „pametnim zgradama” – podržavamo težnju za manjom potrošnjom energije i njenom obnovljivošću radi racionalizacije eksploatacija izvora energije i doprinosa očuvanju prirodnih izvora.

    • Došli ste na čelnu poziciju kompanije u trenutku kada je svet ušao u krizu izazvanu pandemijom. Kako je bilo preuzeti tako odgovornu funkciju u tako teškom trenutku? Šta ste tokom poslednjih godinu dana naučili o Schneider Electricu, a šta o sebi?

    Moj dolazak na čelo kompanije prati dosta anegdota, s obzirom na to da sam došla na samom početku vanrednog stanja, kada smo potpuno prešli na rad od kuće, i nisam upoznala svoj tim, kao ni kolege u kompaniji. Preuzeti firmu u takvom momentu nosi dosta anksioznosti i straha od nepoznatog. U tom momentu sam mislila: „Ovo se nije desilo nikom pre mene i moj jedini način je da se nosim sa novonastalom situacijom dan za danom i da verujem u sebe.”

    Tako je i bilo. Mnogo mi je pomoglo što sam komunicirala sa svima otvoreno i direktno, tako da smo mogli da se brzo razumemo i reagujemo na sve promene i izazove. Naučila sam mnogo i o firmi i o sebi. Schneider Electric je bio spreman na ovu digitalnu eru, koja se desila u nekoliko nedelja, a sada sa sigurnošću mogu da kažem da sam bila i ja spremna.

    • Kako se nosite sa neuspesima, kako ih predstavljate timu i da li ih doživljavate kao lekcije?

    Uvek sam smatrala da kroz neuspehe učim najbitnije lekcije i da stičem hrabrost i znanje. Verujem da gajimo u timu otvorenu komunikaciju, u kojoj i uspeh i neuspeh imaju važno mesto u kreiranju boljeg i uspešnijeg tima. Trudim se da dam primer kolegama da je u redu i da pitaš i da napraviš grešku, ali i da radiš na sebi i učiš. Mnogo sam toga naučila u pandemiji i smatram je velikim izazovom.

    • Imate impresivnu karijeru i došli ste do izvršnog nivoa u oblasti koja se tradicionalno doživljava kao „muška”. Koji momenat u svojoj karijeri biste definisali kao prelomni? Šta je to što vam je omogućilo da budete tu gde ste sad?

    Nisam sigurna da postoji prelomni momenat kod mene. Oduvek sam verovala da mogu i da želim. Naravno, nije uvek bilo lako i brzo, ali sam uvek verovala da mogu da nađem način da rešim problem. Nikad se nisam puno obazirala na okruženje koje je tradicionalno bilo „muško u muškoj industriji”. Koristila sam svoje prednosti i žensku snalažljivost, a moto mi je bio učenje i rad na sebi. Kao i u svakoj drugoj sferi, neophodno je da učimo o novim stvarima, trendovima i tehnologijama koje dolaze. Ja im se nisam opirala, već sam ih prihvatala. Nakon učenja, dolaze kreiranje strateškog pristupa i realizacija planova, ali kontinuirani rad je ključna komponenta, bez koje nema uspeha u poslu.

    Pored svega toga, trudila sam se da se okružim ljudima od kojih mogu da naučim i sa kojima mogu da kreiram ideje i uspeh. Jako mi je bitna i privatna komponenta života. Srećno sam udata, majka troje dece, okružena sam porodicom i prijateljima i verujem da jedno bez drugog ne može u potpunosti da ispuni osobu.

    Uvek dajem 200 odsto svoje energije i rada, zato što drugačije i ne može da se dođe do pravih rezultata.

    Nikad nisam želela da mi se desi situacija u kojoj ću da kažem „žao mi je sto nisam pokušala”. Život kreira šanse, a mi smo ti koji odlučujemo koje ćemo da iskoristimo.


    VOLIM DA RADIM SVOJ POSAO

    • Kako biste opisali svoj stil rukovođenja? Smatrate li da žensko liderstvo zahteva više emotivne inteligencije?

    Moj stil je dosta intuitivan, otvoren i pravičan. U današnjem svetu potrebno je uneti empatiju, a smatram da žene mnogo bolje razumeju i brže se prilagođavaju. Emotivna inteligencija izuzetno pomaže u donošenju poslovnih i životnih odluka. Kada donesem odluku, ne preispitujem je više i ne vraćam se na nju. Ukoliko je bila pogrešna, trudim se da naučim, memorišem je i ne ponovim više. Volim da radim svoj posao i želim da sa osmehom započinjem dan. Verujem da svojim stavom i pozitivnim razmišljanjem mogu da kreiram bolje okruženje za rad i saradnju sa ljudima. Ljudi su ti koji prave razliku, a ne same kompanije.


     

    Izvor: BIZlife magazin

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE