Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    MAD MED – Beogradski pčelari

    Piše: David Mardešić, CEO and CO-founder at Mad Med

    Od početka smo znali da srpski med vredi više nego što se prodavao strancima i to nam je bila polazna tačka u poslovanju. Iako smo pretežno okrenuti izvozu, veliku pažnju posvećujemo prodaji u Srbiji. U zemlji gde je navika svakodnevne konzumacije meda na jako niskom nivou – to predstavlja veliki izazov

    Mi smo mala porodična firma sa prirodnjačkim pristupom životu. Mad Med je nastao 2017. godine iz želje mladih stručnjaka da spoje tradiciju izrade domaćeg meda sa egzotikom dalekih prostora. Naša ideja je da najkvalitetniji srpski med začinimo egzotičnim biljem iz različitih krajeva sveta, te krajnjem korisniku ponudimo nezaboravno iskustvo. Zabrinuti za sve lošiju ekološku sliku u svetu, shvatili smo da mnogo možemo da naučimo od pčela. Stoga, preuzimamo njihov pristup životu i zdravlju. Proizvodimo najfiniji domaći med i trudimo se da širimo svest o važnosti očuvanja pčelinjeg fonda, a time i sopstvene budućnosti.

    Od početka smo znali da srpski med vredi više nego što se prodavao strancima i to nam je bila polazna tačka u poslovanju. Iako smo pretežno okrenuti izvozu, veliku pažnju posvećujemo prodaji u Srbiji. U zemlji gde je navika svakodnevne konzumacije meda na jako niskom nivou – to predstavlja veliki izazov. Kako bismo promenili svest ljudi, edukacija sugrađana, kao i osluškivanje njihovih potreba, uvek su nam bili na prvom mestu i tome se posvećujemo sa puno elana.

    Naša paleta proizvoda sadrži najkvalitetnije vrste meda koji se nalaze na području naše zemlje.

    Pčelice se sele po Srbiji, od severa i plodnih polja Vojvodine, Šumadije do krajnjeg juga. Od i dalje nepoznatog meda od repice, preko opšteprihvaćenog bagrema, pa sve do lipe, livade i suncokreta. Pored čistog meda, u ponudi se nalaze i naše premijum teglice, koje čine domaći med i nesvakidašnji začini. Pažljivim pristupom spojili smo najbolje iz Srbije sa dalekim zemljama, zadržavajući sva svojstva meda. Tako smo došli do sledećih kombinacija: Jungle Weed mešavina – med sa moringom, Indonesian dream – med sa cejlonskim cimetom i Mint – med, nana i đumbir. Svaka teglica meda, pored jedinstvenog ukusa, ima i sijaset benefita za ljudski organizam, dok je sama upotreba višestruka, od par kašičica na dan, korišćenja za voćne salate i dresinge do zamene belog šećera medom u kuhinji.

    Izazove u poslovanju osećamo kao i svi u poslednjih godinu i po dana i ne bih trošio reči na žaljenje. Dok su neki poslovi sa strancima propali tokom prošle godine, bilo je i pozitivnih stvari.

    Narod je počeo malo više da ceni med i da ga jede, a veliki značaj su dale sve kompanije koje su se prošle godine odlučile da umesto novogodišnjih proslava svoje zaposlene obraduju poklonom od malih domaćih proizvođača.

    Zasigurno znamo da su ovakvi potezi pomogli i nama, kao i našim kolegama koje se bave proizvodnjom kvalitetnih, ručno rađenih proizvoda, da preguramo teške trenutke i opstanemo na tržištu. Nadam se da ovakvi potezi nisu tu samo zbog pandemije, već da će se i ubuduće podržavati domaći, srpski proizvođači, koji će uvek imati prednost u odnosu na strane korporacije, jer jedino tako možemo da uspemo, dok će nesporno svi dobiti kvalitetan proizvod u koji je uloženo mnogo truda i ljubavi.


    URBANO PČELARENJE – DA LI BISTE VEROVALI GRADSKOJ PČELI?

    U samom srcu grada, uz beogradske Silose, svoje mesto su pronašle i pčelice. Zaštićene od raznih pesticida koji se nestručno koriste širom Srbije, uživaju na obali Dunava i skupljaju zanimljiv beogradski med.

    Savršenstvo pčele dolazi do izražaja u gradskoj sredini, gde one, pored svih izduvnih gasova i zagađenja, stvaraju zlatni nektar koji prolazi i najzahtevnije EU analize. Jedan od glavnih razloga zbog čega pčele opstaju i razvijaju se bolje u gradu nego u ruralnoj sredini leži u velikom broju medonosnog bilja koje cveta od ranog proleća pa sve do jeseni. Ovako izdašne paše nema nigde u Srbiji.

    Sve ovo rezultiralo je vrcanjem prvog beogradskog meda, i to dva različita ukusa. Prva, letnja varijanta je BEE GEE Light, ili beogradska livada, koju su pčele skupljale po Kalemegdanu i Dorćolu, dok su malo jači med pčele napravile na levoj obali Dunava – BEE GEE Dark, odnosno medljikovac ili šumski med.

    Kako smo potvrdili da možemo zajedno da živimo sa pčelama, na dobrobit prvenstveno biodiverziteta u gradu, sledeće godine pokrećemo projekat „Beogradska pčela”, čiji je cilj kreiranje najkompletnijeg pčelinjaka u ovom delu Evrope. U saradnji sa Gaia pokretom, te Supernaturalom i Beogradskim udruženjem pčelara, imamo cilj da, osim košnicama, pčelinjak opremimo delom za edukaciju građana, api-komorom, te ostalim sadržajem koji će privući veliki broj sugrađana, kao i turista koji posećuju naš grad.

    Iskoristio bih priliku da u ovako izazovan projekat pozovem sve predstavnike društveno odgovornih kompanija da nam se jave i da zajedničkim snagama napravimo pravu pčelinju oazu koju ni najveće metropole nemaju.

    Izvor: BIZLife Magazin

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE