Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Mali: Idemo ka tome da PROSEČNA PLATA bude 900 EUR

    Kopaonik Biznis forum zvanično je otvoren u hotelu Metropol Palace u Beogradu. Ove godine, usled pandemije korona virusa, srpski Davos održava se u Beogradu, a tema je „Svet posle kovida 19 – novi izvori rasta u promenjenim uslovima poslovanja“.

    U tradicionalnom uvodnom izlaganju na otvaranju najvećeg regionalnog ekonomskog skupa, Aleksandar Vlahović, predsednik Saveza ekonomista Srbije, istakao je da je reakcija Vlade i Narodne banke Srbije bila dobra, da su makroekonomski  pokazatelji u 2020. bili bolji od očekivanog, ali i da se primedbe odnose na obuhvat intervencije i podsticaj pokušaja lične potrošnje. Dodao je da pomoć stanovništvu kroz podsticaje lične potrošnje i povećanje ukupne tražnje produbljuju eksterne deficite na srednji rok, kao i da pomoć treba da bude deo socijalne politike.

    Aleksandar Vlahović istakao je da je inflacija bila na donjoj granici u 2020, da je smanjen  iznos nenaplativih kredita i zadržana stabilnost kursa dinara. “U 2020. imali smo 3 milijarde evra investicije, što je dobar rezultat. 60% od ukupnih stranih direktnih investicija u regionu Zapadnog Balkana je realizovano u Srbiji. Ocene MMFa su dobre, a u sve tri rejting agencije smo na korak od investicionog rejtinga”, istakao je Vlahović.

    U poređenju sa drugim evropskim zemljama, Vlahović je izjavio da  imamo dobre rezultate kao i da je   razlog tome struktura privrede i rezistentne privredne grane. „Poljoprivreda, industrija i građevinarstvo su pokazali otpornost, i rast BDPa će zavisiti od njihovih performansi.

    Predsednik Saveza Ekonomista govorio je i o značaju obrazovanja i razvoja ljudskog kapitala. „Više od 2/3 kompanije ne mogu da planiraju razvoj zbog nedostatka radne snage. Obrazovanje je ključni  faktor dugoročnog rasta i razvoja. U IV industrijskoj revoluciji mnoga zanimanja nestaju, rađaju se nova a deo pretrpi promene“, izjavio je Vlahović. Dodao je da je potrebno unapređenje kvaliteta institucija i poslovnog ambijenta i kreiranje institucija koje garantuju pravnu sigurnost, kao i poslovni ambijent sa jasnim i jednakim pravilima.

     Jorgovanka Tabaković se video porukom obratila učesnicima KBF-a

    Nakon obraćanja Aleksandra Vlahovića, predsednika Saveza ekonomista, učesnicima ovogodišnjeg Kopaonik biznis foruma video porukom obratila se i Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije koja je govorila o tome kako je kriza izazvana pandemijom korona virusa dočekana, šta je urađeno i šta je pred nama. „Rezultat je da smo u krizu ušli spremniji i otporniji. Pre krize smo iskoristili potencijal, a naš zadatak tokom krize bio je i obezbediti pomoć privredi i podstaći domaću tražnju.“ Govoreći o kreditnoj aktivnosti guvernerka NBS rekla je da je kreditna aktivnost ostala stabilna za finansiranje privatnog sektora, kao i da je struktura rasta kredita ostala povoljna i ove godine. „Najveći rast zabeležili su investicioni krediti, a u okviru stanovništva stambeni krediti“, navela je guvernerka NBS.

    Jorgovanka Tabaković je naglasila da je kreditni rejting Srbije sačuvan, kao i da sve tri agencije ocenjuju da je Srbija pandemiju dočekala u boljoj makroekonomskoj situaciji nego pre 10 god.

    „U 2021. očekuje  se dvocifrena stopa rasta izvoza. Tome ce doprineti faktori na strani ponude i oporavak eksterne tražnje. Inflacija ostaje niska i stabilna uz stabilan kurs, umeren rast plata i nisku inflaciju u zoni evra“. Dodala je da su ljudi ti koji donose politike i mere koje će omogućiti stabilnost.

    Guvernerka je zaključila da su znanje i ljudski  kapital  jedan od glavnih pokretača razvoja. Dodala je da nemanjka ni napretka ni zadataka, ali i da je naša je obaveza da generacijama ostavimo jaču zemlju i čuvamo osnove rasta i posle pandemije.

    Srbija u doba pandemije i priča o ekonomskom uspehu – izlaganje Siniše Malog, ministra finansija

    Prvog dana Kopaonik biznis foruma svoje izlaganje imao je i Siniša Mali, ministar finansija u Vladi Republike Srbije. Izlaganje je započeo sa uspesima koje su država Srbija i građani Srbije ostvarili u borbi protiv Covida 19. Istakao je da je po broju revakcinisanih građana Srbija na 4. mestu u Evropi. On je naglasio da svi ministri zemalja u Evropi nalaze načine kako da ubrzaju svoj rast i dodao da, rezultat od prošle godine pokazuje da je, ako se zanemare Irska, i Turska, Srbija među 3 zemlje u Evropi sa najmanji padom BDPa u 2020. Za predviđanja rasta u ovoj godini, izjavio je da će rast BDPa u 2021- biće bliže 7% nego 6%, kao i da u naredne četiri godine idemo ka tome da prosečna plata bude 900 evra.

    Svoje izlaganje zaključio je informacijama o usvajanju novih zakona, među kojima su i novi zakon o e-fakturama, zahvaljujući kome se od početka 2023. gubi potreba za papirnim fakturama. Dodao je i da će se naredne nedelje na sednici Vlade usvojiti novi program saradnje sa MMFom.

    Poruka partnera Mastercard

    Prvog dana Kopaonik biznis foruma, obratio se Mark Baret, predsednik kompanije Mastercard za Evropu. On je rekao da zajedno možemo da iskoristimo prednosti tehnologija i da ljudima damo više kontrole, da unapredimo njihova iskustva i da otvorimo nove prilike.

    „Kada to uradimo, gradimo budućnost u kojoj možemo da rešavamo probleme pre nego što prerastu u akutne krize. Takva budućnost je ona u kojoj pojedinci i biznisi imaju pristup alatima i rešenjima koji su im potrebni da kapitalizuju mogućnosti koje digitalna tehnologija nudi. To je budućnost u kojoj svi imaju osnovu za uspeh“, izjavio Baret.

    Kompanija Mastercard je već šest godina za redom zvanični partner Foruma, a kao rezultat višegodišnje uspešne saradnje, Kopaonik biznis forum i kompanija Mastercard sa ponosom najavljuju nastavak partnerstva i u naredne tri godine, u periodu od 2022. do 2025.

    Kakvo je stanje u javnom zdravstvenom sistemu- panel posvećen zdravstvu

    Na panelu posvećenom zdravstvenim temema, moderator je bio profesor Dragan Lončar a panelisti Dragan Delić, infektolog, Jasmina Knežević, osnivač Belmedic-a i Edita Stokić, direktor Kliničkog centra Vojvodina.  Tokom panela zaključeno je da su u periodu pandemije primenjene aktivnosti koje su dale rezultat, pre svega vakcinacija i akcije javnog zdravstvenog sistema, ali i da su uočene i određene slabosti. Uočen je i prostor u delu unapređenja sistema rukovođenja, organizacije i kadrovskih politika. Prema rečima profesora Dragana Lončara, napravljeni su iskoraci u delu „domaćinskog“ ponašanja zdravstvenih ustanova – uvođenja troškovnih centara, laganim prelaskom na programski budžet i merenja učinka lekara. Kako je naglasio, potrebno je vreme da se ove stvari ustale u sistemu i da u potpunosti počne da funkcioniše sistem planiranja i izveštavanja, da se tačno zna ko je koliko potrošeno, da li je potrošnja bila opravdana i da li se raspoloživi novac, koji nije mali, može pametnije koristiti.

    Tokom panela rečeno je da je Srbija po procentu BDPa spada u zemlje koje ulažu značajnu sumu novca u javni zdravstveni sistem.

    Govoreći o pandemiji, Dragan Delić, infektolog istakao je da je pandemija naša budućnost i da živimo u svetu mikroorganizama. „Samo je pitanje kada će i koji virus izazvati narednu pandemiju. Mi ne možemo da sprečimo pandemiju, ali možemo da protivepidemijskim merama utičemo na snagu i dužinu trajanja te pandemije“, istakao je Delić.

    Jedan od zaključaka jeste i da postoji prostor da se unapredi odnos između različitih zdravstvenih institucija poput  Lekarske komore Srbije, Srpskog lekarskog društva, Zdravstvenog saveta Srbije i vojnih epidemiologa.

    EU, USA i pandemija. Lekcije koje smo naučili

    Ambasadori SAD, EU, Nemačke i Italije u Srbiji danas su bili složni u tome da niko nije očekivao krizu izazvanu korona virusom. Međutim, kako su zaključili, dogodile su se i brojne pozitivne stvari, naučene su lekcije kako da se zajedno borimo u sličnim situacijama u budućnosti.

    Sem Fabrici šef Kancelarije EU u Srbiji rekao je da je u početku bilo dosta grešaka, jer se radilo o nepoznatom virusu, vesti o njemu su bile nepotpune, reagovali smo kako smo mogli, ali i istakao da ovo nije negativna priča, već da ima i dobrih stvari.

    „Pružili smo pomoć Zapadnom Balkanu, od čega je tri milijarde otišlo Srbiji, a pomogli smo i sa šest milijardi grantova. Takođe treba istaći i da je uspostavljen Kovaks sistem za raspodelu vakcina i da je njegova uloga bitna“, istakao je Fabrici.

    Fabrici je dodao da tržište mora da ostane otvoreno, da je bitno pitanje patenata na čemu mora da se radi u okviru Svetske trgovinske organizacije, da moraju da se pružaju podsticaji za transfer tehnologija, kao i da mora da postoji solidarnost.

    Entoni Godfri ambasador SAD, kaže da Srbija treba da bude ponosna na to što je uradila u borbi protiv korona virusa i podsetio da treba nastaviti da se ohrabruju ljudi na vakcinaciju, jer dok se to ne učini nismo bezbedni.“Pomogli smo da se proizvedu nove tehnologije, da se uloži u proizvodnju vakcine i to samo za devet meseci. Prošli put je trebalo četiri godine. Ubrzao se eksperimentalni period, a na federalnom nivou uložilo se dosta u vakcine i ponosni smo na to“, kaže Godfri.

    Ambasador Italije Karlo Lo Kašo kaže da je Italija od početka pandemije bila jedna od najviše pogođenih zemalja u EU. „Platili smo jako visoku cenu kada je reč o smrtnosti, dosta grešaka je napravljeno na svim stranama, ali ovo je bilo potpuno novo za nas pošto smo se borili protiv nečeg potpunog novog“, istakao je Lo Kašo.

    Ambasador Nemačke Tomas Šib kaže, takođe, da je kovid kriza bila situacija bez presedana za Nemačku. „U početku smo dosta dobro odreagovali, ali smo onda ušli u dosta tešku fazu. Pandemija još nije gotova i moramo da budemo veoma obazrivi“– rekao je  Šib, na Kopaonik biznis forumu.

    INDUSTRIJA 4.0 I NOVA PRAVILA EKONOMIJE: ŠTA SRBIJA TREBA DA UČINI KAKO BI TRANSFORMISALA  „NOVU NORMALNOST“ U „BOLJU NORMALNOST“

    Rešenja za Srbiju su u rastu baziranom na industriji 4.0, zaključeno je danas na panelu posvećenom uticaju industrije 4.0 na ekonomiju u okviru Kopaonik biznis foruma.

    Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Djuričin rekao je da bi po najboljem scenariju, Srbija mogla da bude u situaciji da do 2030. učešće industrije 4.0 u industrijskom autputu zemlje dostigne 40 odsto.

    „Naš IKT sektor je najveći izvoznik, naši fakulteti iz te oblasti su kvalitetni i školuju izvanredne eksperte. Imamo kadrove za industriju 4.0 u virtuelnom delu, koja je spoj virtuelne i fizičke komponente,  radi se o inteligentnim proizvodnim sistemima“, kaže Đuričin.

    Druga velika tema je razvoj i primena tehnologija neutralnih na gasove staklene bašte, posebno u energetskom sektoru, dok je treća tema stvaranje medinskog haba proizvodnjom vakcina, testova i opreme za medicinu

    Đuričin je rekao da je Srbija pokazala da u domenu medicinskog turizma, vakcinacije, lečanja bolesnika ima odlične rezultate i može da bude medicinski hab ukoliko se u ovu oblast uloži.

    Dekan Mašinskog fakulteta u Beogradu Radivoje Mitrović rekao je da je razvoj proizvoda sa visokom dodatom vrednošću gde je ugrađeno mnogo znanja i iskustva ključno opredeljenje. Naveo je da je u planu organizovanje panela namenjenih širenju kulture industrije 4.0 u proizvodni sektor, te da će iskustva biti razmenjenja sa zemljama EU.

    Direktor Republičkog zavoda za statistiku Miladin Kovačević rekao je da je izvoz Srbije od 2005. do sada prevalio značajan put i radikalnu promenu strukture, tako da je izvoz haj-tek proizvoda dostigao nešto više od trećine ukupnog izvoza.

    Predsednik Izvršnog odbora Komercijalne banke, NLB Group, Vlastimir Vuković smatra da bankarski sektor može da da ozbiljan doprinos i kod zelene agende i kod održivosti proizvodnje i to kroz ulaganje u inovacije i digitalizaciju, edukaciju, kreditnu politiku i društveno odgovorno ponašanje.

    Telekomunikacioni panel- Jačanje digitalne ekonomije u post-kovid periodu

    Diana Gligorijević iz kompanije TeleGroup naglasila je tokom panela posvećenom jačanju digitalne ekonomije u post kovid periodu, da je ova kompanija radila jako puno na digitalizaciji sopstvenog poslovanja ali i da su određenim rešenjima pomogli zdravstvenim ustanovama. „U kliničkim centrima i nekim privatnim bolnicama smo integrisali motorola radio tehnologiju sa kolaboracionim sistemom. Oni koji dovode pacijente su imali integrisanu komunikaciju preko motorola koji se postavljaju ispod samog skafandera, tako da su zdravstveni radnici mogli da  prihvate i integrišu poziv.“ Ona je dodala da je ova kompanija omogućila izgradnju laboratorije za testiranje pacijenata na Kliničkom centru Beograd i Kliničkom centru u Nišu, kao i da su trenutno u razgovorima za implementaciju laboratorije u Kliničkom centru u Novom Sadu.

    Na panelu se govorilo i o tome kako generisati nove prihode kod tel-ko operatera, kao i o budućnosti digitalne transformacije. Diana Gligorijević je naglasila da će fokus TeleGroup biti  izrada aplikacija i video aplikacija koje omogućavaju digitalne zdravstvene usluge ili digitalne savete za poljoprivredu.

    Vladimir Lučić iz kompanije Telekom izjavio je da se ova kompanija orijentisala na razvoj sadržaja i produkciju serijskog i filmskog sadržaja, a kako je rekao, cilj je da sadržaj prodaju i u području van zemalja bivše Jugoslavije. Najavio je da će ova kompanija do kraja juna  pustiti prvi fond za finansiranje start-upova, čiji je zadatak je da pronalazi startup-ove. „Fond će biti otvoren i druge kompanije će moći da učestvuju“, napomenuo je uz zaključak da će biti otvoreni za digitalne ideje i kao i da će njihov ulazak u finansiranje startup-ova  podići celu startup zajednicu.

    Dejan Turk iz kompanija A1 Srbija govorio je o budućnosti digitalne transformacije: „Neki biznis modeli će nestati, a neki novi će se pojaviti. Bitni su načini na koji ćemo početi raditi jer mi sada spremamo način povratka u kancelarije – tri dana rada u kancelariji a dva od kuće.“  U odnosu ka korisniku, izjavio je da će se kompanija fokusirati ka tome da pokuša da predvidi i olakša pristup korisniku putem veštačke inteligencije uz napomeno da  će pobednik biti onaj ko uspe da nađe balans između digitalnog i ljudske interakcije.

    Javno-privatno partnerstvo kao način za dostizanje održive digitalne ekonomije

    O tome kakav je moguć razvoj digitalne ekonomije u pravcu javno-privatnog partnerstva i saradnje, na panelu su govorili Jelena Ristić, direktorka za tržišta Srbije, Crne Gore i BiH u kompaniji Mastercard, Jelena Bojović, direktorka za regulatornu reformu u NALEDU i Nenad Paunović, direktor za strateška istraživanja u oblasti inovacije u Vladi Republike Srbije. Radojka Nikolić, glavna i odgovorna urednica Biznis magazina koja je i moderator na panelu istakla je da je po indeksu inovativnosti Srbija bolje pozicionirana nego po indeksu konkurentnosti.

    Jelena Ristić iz Mastercarda je istakla da elektronska trgovina omogućava da mala i srednja preduzeća dođu i do potrošača van teritorije Srbije. O novitetima je najavila i da se u drugoj polovini godine očekuje primena aplikacije Tap on phone . „Tap on phone biće dostupna u drugoj polovini godine  i omogući će da svaki pametni  telefon može da postane postterminal.“ Ona je dodala da će mali i mikro trgovci na ovaj način imati savremena rešenja koja su jeftinija i za koja nije neophodna instalacija. Kako je objasnila, to znači da će se dešavati da će mobilni telefon moći da se prisloni drugom mobilnom telefonu koji će biti post terminal.

    Nenad Paunović, direktor za strateška istraživanja u oblasti inovacije u Vladi Republike Srbije izjavio je da se često čuju komentari da je Srbija za 4-5 godina uradila ono što su mnoge zemlje za 20. On je izjavio da je važno je da su se izmene zakona radile sa najvećim domaćim platformama i da se gledalo šta je dobra međunarodna praksa. „Digitalna ekonomija je globalna i Srbija je jedan od 200 igrača na tom globalnom tržištu“, izjavio je Nenad Paunović, direktor za strateška istraživanja u oblasti inovacije u Vladi Republike Srbije.  On je dodao da je Vlada donela prošle godine Zakon o digitalnoj imovini, mnogo pre drugih zemalja EU, kao i da sada rade sa NALED-om na digitalizaciji zdravstva i privrede.

    Jelena Bojović, direktorka za regulatornu reformu u NALEDU govoreći na panelu istakla je da u domenu propisa ima mnogo toga što treba da se unapredi  kao i da građanima treba pomoći da koriste digitalnu ekonomiju.

    SPECIJALNO OBRAĆANJE BRANKA MILANOVIĆA, VODEĆEG SVETSKOG EKONOMISTE

    U okviru prvog dana programa na Kopaonik biznis forumu, učesnicima se preko video linka obratio i specijalni gost Branko Milanović, jedan od vodećih savremenih svetskih ekonomista iz oblasti izučavanja savremenih nejednakosti, gostujući profesor u Centru za postdiplomske studije Univerziteta grada Njujorka (CUNY) i profesor u Londonskoj školi ekonomije.

    On se zahvalio što učestvuje na ovogodišnjem Kopaonik biznis forumu , istakao žaljenje što je ove godine izostao lični susret, ali i izrazio želju da naredne godine bude učesnik. Izlaganje je bilo posvećeno globalnoj nejednakosti a na početku je govorio o prošlosti i onome što ga je navelo da radi na nejednakosti. Kako je izjavio, otvorenost Jugoslavije prema različitim uticajima i činjenica da smo mi imali kontakte prema zemljama Afrike, Azije i Evrope je imalo pozitivnog uticaja na njega da se zainteresuje za svet i druge zemlje.

    Branko Milanović je tokom izlaganja podsetio na svoj rad u poslednjih 20 godina a koji se tiče globalne nejednakosti, ali govorio je i o tome šta možemo očekivati u pogledu nejednakosti i kakav je bio uticaj kovida na nejednakost.  Govoreći o uticaju kovida, istakao je da je nemoguće je dati opšti utisak.

    „Kovid je više pogodio ljude koji su morali fizički da budu na poslu. U svim zapadnim državama je došlo do značajne podrške države velikom broju stanovništva.“  Istakao je i da kada budemo dobili podatke za 2020. godinu, da nije nemoguće da se nejednakost smanji ili ostane ista. Kako je naglasio, jedan od efekata za ovakav rezultat, a koji je očigledan, je i činjenica da je danas postalo moguće da se puno poslova radi virtuelno, da imate poslodavca van zemlje a vi sedite kod kuće i radite. Tehnički, to je bilo i pre pandemije, ali se malo koristilo.

    Branko Milanović je u svom izlaganju istakao i da je globalna nejednakost  u procesu smanjenja jer sve velike azijske zemlje, naročito Kina, imaju značajnu stopu rasta nego SAD i upravo zato je došlo do smanjenja globalne nejednakosti.

    Industrija osiguranja – razvoj u okruženju pandemije

    Poslednji panel prvog dana Kopaonik biznis foruma posvećen je industriji osiguranja.

    Ivana Soković, predsednica Izvršnog odbora Dunav Osiguranja izjavila je da industrija osiguranja može da se pohvali dobrim rezultatima. „Poslovali smo stabilno što je važno za finansijski sistem. Nije bilo pada u premiji osiguranja, a zabeležen je rast od 1,7 % za neživotna osiguranja.“ Ona je podsetila da su ubrzali digitalizaciju poslovnih procesa, kao i da je sve što je moglo prebačeno na on line. Govoreći o segmentu koji je doživeo pad, rekla je da je pad zabeležilo osiguranje pomoći na putovanju od 40% jer nije bilo putovanja. Ona je istakla da se ova osiguravajuća kuća trudi da istakne značaj osiguranja poljoprivrede.

    Na panelu je bilo reči i o hakerskim napadima na velike osiguravajuće kuće, kao o rizicima hakerskih napada, ali i šteti koja proizilazi iz tih rizika. Naglašeno je da štete proistekle od hakerskih napada polako pristižu tradicionalne štete.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Kopaonik biznis forum

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE