Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Milenijalci i pripadnici generacije Z odlučni: Vreme je za pravedniji i održiviji svet

    Posle više od godinu dana neizvesnosti usled pandemije kovida 19, političke nestabilnosti, rasne nesloge i ozbiljnih klimatskih promena, milenijalci i pripadnici generacije Z širom sveta odlučni su u tome da preuzmu, ali i da druge pozovu na odgovornost za najvažnija pitanja u društvu. Ove generacije se dugo zalažu za društvene promene, ali mnogi od njih sada osećaju da se svet nalazi na prekretnici. Zato još glasnije zahtevaju promene koje će rezultirati pravednijim i održivijim svetom.

    Deloitteovo istraživanje o stavovima milenijalaca i pripadnika generacije Z Millennial Survey 2021, čije je ovo deseto izdanje, otkriva da ispitanici svoju energiju usmeravaju na značajniju akciju – povećanje političkog učešća, usklađivanje potrošnje i izbora karijere sa sopstvenim vrednostima i podsticanje promena kada je reč o društvenim pitanjima koja su im najvažnija. Zauzvrat, kao što smo tokom godina više puta utvrdili, ove generacije očekuju da institucije – kao što su vlade država i kompanije – urade više.

    „Već deset godina Deloitte sprovodi istraživanje o stavovima milenijalaca i pripadnika generacije Z. Njihov život se promenio, ali vrednosti za koje se zalažu su veoma postojane. Oni su održali svoj idealizam, svoju želju za boljim svetom i svoje uverenje da kompanije treba da urade više da pomognu društvu u kome posluju”, rekao je Ivan Stefanović, rukovodilac u Sektoru za konsalting.

    Pitanje životne sredine ostaje u vrhu liste prioriteta

    Klimatske promene i zaštita životne sredine bile su na vrhu liste ličnih briga milenijalaca pre godinu dana. Međutim, ne iznenađuje činjenica da su im zbog situacije sa pandemijom sada najveće brige u vezi sa zdravljem i zaposlenjem. Ipak, njihova stalna usredsređenost na pitanja životne sredine (koja su ove godine na trećem mestu ličnih briga) i činjenica da je to i dalje važna tema za generaciju Z pokazuju koliko je ovo pitanje važno za mlađe generacije.

    Mnogi (37 odsto milenijalaca i 40 odsto pripadnika generacije Z) veruju da će se više ljudi obavezati za preduzimanje mera u vezi sa ekološkim i klimatskim pitanjima nakon pandemije. To može podrazumevati različite aktivnosti – od recikliranja, preko veće upotrebe javnog prevoza, do promene njihovih prehrambenih i kupovnih navika. Kao potrošači, milenijalci i pripadnici generacije Z nastavljaju da donose odluke usklađene sa svojim vrednostima. Više od četvrtine ispitanika kaže da je uticaj kompanija (i pozitivan i negativan) na životnu sredinu uticao na njihove odluke o kupovini.

    Međutim, otprilike 60 odsto milenijalaca i pripadnika generacije Z strahuje da će kompanije biti manje posvećene rešavanju problema životne sredine i klimatskih promena, budući da se poslovni lideri suočavaju sa brojnim ekonomskim izazovima koje donosi pandemija.

    Ističe se rastuća potreba da se kompanije fokusiraju na brigu o mentalnom zdravlju svojih zaposlenih

    Pandemija je donela neizvesnost i strah – 41 odsto milenijalaca i 46 odsto pripadnika generacije Z oseća da je pod stresom sve vreme ili veći deo vremena. Ispitanici su kao primarne izvore stresa naveli dugoročne finansije, brigu za porodicu i izglede za posao.

    Otprilike trećina svih ispitanika – 31 odsto milenijalaca i 35 odsto pripadnika generacije Z – uzela je odmor sa posla zbog stresa i anksioznosti izazvanih pandemijom. Međutim, gotovo polovina ove grupe dala je poslodavcu drugačiji razlog odsustva, verovatno zbog stalne stigme oko mentalnog zdravlja. U stvari, samo 38 odsto milenijalaca i 35 odsto pripadnika generacije Z osećalo se dovoljno komforno da otvoreno razgovara sa svojim nadređenima o stresu koji oseća. A otprilike 40 odsto kaže da se njihovi poslodavci nisu dobro pokazali kada je reč o podršci mentalnom zdravlju tokom pandemije.

    „Negovanje otvorenih i inkluzivnih radnih mesta, na kojima se ljudi osećaju prijatno kada govore o stresu, anksioznosti ili drugim izazovima na polju mentalnog zdravlja sa kojima se suočavaju – presudno je”, rekao je Stefanović, dodajući da su poslodavci odgovorni za stvaranje radnog okruženja koje brine o mentalnom zdravlju i dobrobiti zaposlenih i omogućava im da napreduju.

    Pandemija pojačava finansijske brige i zabrinutost zbog društvene nejednakosti

    Pandemija kovida 19 povećala je neizvesnost milenijalaca i pripadnika generacije Z i kada je reč o njihovoj finansijskoj budućnosti. Dve trećine svih ispitanika kažu da se „često brinu ili su pod stresom” zbog svoje finansijske situacije. Isti broj kaže da ih je pandemija dovela do ponovne procene i promene njihovih finansijskih ciljeva. Samo 36 odsto milenijalaca i 40 odsto pripadnika generacije Z veruje da će se njihova lična finansijska situacija popraviti do 2022. godine.

    Iako sve više brinu o ličnim finansijama, nejednaka raspodela bogatstva ih takođe opterećuje kao značajnija društvena tema. Dve trećine anketiranih milenijalaca (69 odsto) i pripadnika generacije Z (66 odsto) smatra da se bogatstvo i prihod nejednako raspoređuju u čitavom društvu.

    Mnogi veruju da je možda potrebna intervencija Vlade za podsticanje promena. Gotovo trećina je glasala ili na neki drugi način podržala političare koji žele da smanje nejednakost u prihodima.

    Poverenje u kompanije i njihovo poslovanje nastavlja da opada, kao i lojalnost u odnosu na poslodavca

    U skladu sa stalnim padom tokom poslednjih nekoliko godina, manje od polovine ispitanih milenijalaca (47 odsto) i pripadnika generacije Z (48 odsto) misli da kompanije imaju pozitivan uticaj na društvo. To je prvi put da je ta cifra pala ispod 50 odsto. Treba napomenuti da je od 2017. opala za skoro 30 procenata.

    Lojalnost poslodavcu je, takođe, manja u odnosu na prošlu godinu. Više milenijalaca i pripadnika generacije Z bi, ako bi im se ukazala prilika, napustilo svoje trenutne poslodavce u roku od dve godine (36 odsto i 53 odsto, u poređenju sa 31 odsto i 50 odsto u 2020. godini), dok približno isti broj kaže da planira da ostane najmanje pet godina (34 odsto milenijalaca, 21 odsto pripadnika generacije Z). Takođe, 44 odsto milenijalaca i 49 odsto pripadnika generacije Z kaže da su doneli odluku o vrsti posla za koji su spremni da rade i organizacijama za koje su spremni da rade na osnovu lične etike u poslednje dve godine.

    „Tokom godina ovo istraživanje neprekidno pokazuje da su milenijalci i pripadnici generacije Z vođeni vrednostima i orijentisani ka akcijama, te se drže odgovornim i za poslovanje. Čak i tokom teške godine oni nastavljaju da insistiraju na pozitivnim društvenim promenama. Kompanije koje dele ovu viziju i podržavaju ih u njihovim naporima da stvore bolju budućnost imaće prioritet kao poslodavci”, rekao je Stefanović.

    Izvor: BIZlife magazin

    Foto: Deloitte

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE