Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Noćas spavamo sat duže – počinje zimsko računanje vremena

    Zimsko računanje vremena počinje noćas pomeranjem kazaljki za sat unazad, što znači da ćemo spavati sat duže.

    Još pre dve godine Evropski parlament velikom većinom izjasnio se za prestanak prakse pomeranja kazaljki na satu od aprila 2021. godine.

    Ipak, kako u Evropi skoro dve godine kasnije još uvek nije postignut dogovor o tome da li pomeramo kazaljke jedan čas unapred, ili unazad, izvesno je da ćemo i ove godine poslednjeg dana oktobra vratiti kazaljke na satu jedan sat unazad i tako preći na takozvano “zimsko računanje vremena”.

    Pitanje da li pomeramo kazaljke još bez konačnog odgovora

    Iz Evropske komisije ranije su saopštili da i dalje nema konsenzusa među zemljama članicama koje bi trebalo da se dogovore da li žele da zadrže letnje ili zimsko vreme, a “lopta” je u dvorištu zemalja članica koje treba da nađu zajedničku poziciju u okviru Saveta EU.

    Tokom javne rasprave u EU, pre dve godine, u kojoj je učestvovalo oko 4,6 miliona građana, 84 odsto se založilo za ukidanje pomeranja sata dva puta godišnje, a 16 odsto je želelo da zadrži tu praksu.

    Predlog Evropske komisije o prekidu sezonskog pomeranja sata podržao je i Evropski parlament 2019. godine, ali da bi predlog stupio na snagu mora da sačeka i odluku Evropskog saveta za koju još nije jasno kada bi mogla biti doneta.

    Zimsko računanje vremena – „kraći“ dan

    Ovog vikenda, odnosno noćas ćemo iz letnjeg računanja koje je počelo 28. marta preći na zimsko i kazaljke na satu ćemo pomeriti jedan sat unazad, pa će kako često imamo običaj da kažemo mrak pasti ranije a dan će trajati “kraće”.

    Prošle godine je objavljeno da je Srbija pripremila novi zakon o računanju vremena koji bi obezbedio da satovi budu usklađeni sa ostatkom Evrope pa će verovatno kako odluči EU, tako, po svoj prilici, odlučiti i Srbija.

    Evropske zemlje uvele letnje pomeranje sata u prošlom veku radi uštede energije, posebno u vreme rata ili tokom naftne krize 1970.tih godina..

    Trenutno u EU postoje tri standardne vremenske zone: zapadnoevropsko vreme (Irska, Portugalija, Velika Britanija), srednjoevropsko vreme (17 država članica) i istočnoevropsko vreme (Bugarska, Kipar, Estonija, Finska, Grčka, Letonija, Litvanija i Rumunija).

    U staroj Jugoslaviji od 27. marta 1983. godine počelo je da se primenjuje takozvano “ukazno vreme” koje podrazumeva sezonsku promenu čitanja vremena, usklađeno s računanjem vremena u EU radi boljeg funkcionisanja jedinstvenog tržišta, posebno prevoza i komunikacija, kao i pojedinih sektora industrije.

    Prednosti/mane zimskog i letnjeg – ukazanog računanja vremena

    Branko Simonović iz Astronomskog društva „Ruđer Bošković rekao je ranije za BIZLife portal da i jedna i druga opcija imaju svoje prednosti i mane te da nije nimalo jednostavno dati konkretan odgovor šta bi bilo najbolje.

    Ističe da se priča o promeni čitanja vremena po pravilu svodi na neku vrstu odokativnog domišljanja o tome “kada nam sviće u januaru, a kada se smrkava u avgustu…”.

    “Prilike se razlikuju od Finske do Grčke, i ne postoji univerzalno dobro rešenje”, ističe.

    Što se promena tiče, ni one nisu nužno neophodne, ali verujem da bi sa njima bilo bolje nego što je sada, navodi Simonović.

    Kada je reč o tome koje bi čitanje vremena najviše odgovaralo nama, navodi da  takozvano zimsko najmanje odgovara – bar ovako kako danas stoje stvari.

    Takođe, od uvođenja “ukaznog” letnjeg čitanja vremena mnogo toga se promenilo i  “zamrsilo” – uvedeno je novo radno vreme koje počinje od devet časova ujutru, dok je ostalo i staro.

    “To značajno komplikuje stvari prilikom odlučivanja, jer neće isto razmišljati onaj kome posao počinje u sedam sati, i onaj kome radni dan počinje u devet sati. Pritom, moramo imati u vidu i selo, stočarstvo pre svega. Trajno ostajanje na ukaznom, takozvanom letnjem čitanju vremena, ima prednost jer bolje iskorišćava obdanicu, ali nas izmešta u susednu, istočnoevropsku, časovnu zonu , a mi pripadamo srednjoevropskoj, u kojoj se nalazi i veći deo Evrope”, objašnjava.

    A ima li trećeg rešenja?

    Kao ravnopravnu mogućnost navodi i “treće rešenje” koje podrazumeva vraćanje na stanje pre uvođenja ukaznog vremena, 1983. godine a to bi podrazumevalo zimsko čitanje vremena sa vraćanjem radnog vremena od sedam časova.

    “Na taj način ukidamo mane i zimskog i letnjeg čitanja vremena – bolje iskorišćavamo obdanicu i ostajemo u svojoj osnovnoj časovnoj zoni. To zanemareno rešenje samo priključujem “dilemi” zimsko-letnje, bez ličnog odnosa prema njemu. Nije prilika da se šire osvrćem na  moguća rešenja, ali meni bi najbliže bilo ono koje bi zadržalo sadašnje stanje sa ukaznim vremenom, ali ne tako što bi se uticalo na časovnik (pomeranje vremena), već na “ukazno pomeranje radnog vremena”, objašnjava.

    A kako ove promene utiču na zdravlje ljudi?

    Poslednjih godina pojedine naučne studije pokazale su da promene sata imaju i negativne efekte na zdravlje ljudi zbog promene bioritma.

    Na primer, nemačko zdravstveno osiguranje je na osnovu reprezentativnog ispitivanja objavilo da 29 odsto ljudi u Nemačkoj ima telesne i psihičke probleme nakon pomeranja sata. Osećaju se umorno, imaju poteškoća da zaspe i češće se bude u toku noći.

    Čak 76 odsto ispitanika smatra da je pomeranje sata suvišno i da ga treba ukinuti.

    Ipak pomeramo kazaljke i 2021., do kada – NE ZNA SE

    Izvor: BIzLife

    Foto: Pixabay

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE