Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Osnaživanje žena u zdravstvu

    Piše: Sandra Marinković, članica Upravnog odbora Američke privredne komore i External Affairs Lead MSD

    Septembar je mesec kada u kompaniji Merck Sharp & Dohme (MSD), globalnom lideru u farmaceutskom sektoru, obeležavamo i intenzivno govorimo u različitosti i inkluziji. Više od 25 godina MSD podržava žensku mrežu koja se bavi temom rodne ravnopravnosti, osnaživanja i razvoja žena u poslovnom svetu, a koja je od pre par godina aktivna i na Balkanu. I ako živimo u XXI veku, i u delu sveta gde je ravnopravnost polova već uveliko realnost, ovo je bila dobra prilika da se još jedno osvrnemo na poziciju žena – kako u našoj kompaniji, tako i zdravstvenom sektoru i društvu u celini.

    Generalno, napredak je evidentan i imamo puno razloga za optimizam: žene u zdravstvu su sve brojnije, njihove mogućnosti za napredovanje u zdravstvenim organizacijama i ustanovama su raznovrsne i u velikom procentu prijavljuju zadovoljstvo poslom. Broj žena koje ulaze u medicinsku i zdravstvenu radnu snagu širom sveta povećao se u poslednjih nekoliko decenija. Žene imaju mnoge uloge i pozicije u zdravstvenim organizacijama, bolnicama i ustanovama za zdravstveno obrazovanje. Istovremeno, pandemija COVID-19 je stavila dodatni pritisak na zdravstveni sektor. Zdravstveni radnici su na prvoj liniji fronta u globalnoj pandemiji: njeni stručnjaci obavljaju bitne uloge, od brige o pacijentima do razvoja i dostupnosti vakcina i terapija. Zdravstveni radnici dobijaju priznanje za svoje doprinose, ali to ima svoju cenu: duži sati na poslu, povećan stres i izgaranje, a za one koji su na prvoj liniji fronta, i veći rizik od oboljevanja. I farmaceutska industrija se dramatično promenila poslednjih decenija, ne samo u pogledu velikih napredaka koji su učinjeni u nauci, već i u pogledu liderskog pejzaža. Pre samo deset godina zastupljenost žena na vodećim pozicijama je bila neznatna, a danas imamo primere da žene vode mnoge od vodećih svetskih farmaceutskih kompanija, kako globalno, tako i kod nas na Balkanu.

    Ipak, činjenica je da žene i dalje nemaju ravnopravnu zastupljenost na vodećim pozicijama i da je pred nama još dug put. Ovo naravno nije samo problem u zdravstvenoj industriji. Rodni jaz u poslu je dokumentovan, brojne studije pokazuju da su žene danas podjednako obrazovane, talentovane i radne kao i njihove muške kolege – ipak je procenat izvršnih direktora globalnih kompanija Fortune 500 ispod 10%. Upravo to je razlog što mnoge globalne kompanije insistiraju na otvorenom razgovoru o različitosti i inkluziji, predrasudama kojih često ni sami nismo svesni, i temi osnaživanja žena kako bi se ovakva situacija promenila. Na papiru, rodna nejednakost je popis statističkih podataka koji pokazuju neravnotežu moći između muškaraca i žena. U stvarnosti, nejednakost polova je pitanje koje ne utiče samo na živote pojedinačnih muškaraca i žena, već i usporava ekonomski rast i inovacije, uz ometanje društvenog razvoja. Kao dokaz ove činjenice, Ujedinjene nacije su čak imenovale ravnopravnost polova kao jedan od ciljeva održivog razvoja u okviru „Agende 2030“.

    Ono što je zasigurno pokazano jeste da različitost – od rodne do kulture, starosti i rase – podstiče kreativnost i inovativnost. Upravo iz tog razloga organizacije širom industrije nastoje dati prioritet i imati koristi od raznolikog i inkluzivnog radnog okruženja. Muškarci i žene će neizbežno imati različita iskustva i pozadinu, što oblikuje njihov pristup poslu. Međusobno izazivanje i saradnja sa ljudima koji misle drugačije mogu podstaći kreativnost i promovisati inovativne ideje koje organizacije guraju napred.

    Istovremeno, iako su tehničke veštine i znanje od ključnog značaja za uspeh u karijeri, direktori dosledno navode meke veštine kao najpoželjnije profesionalne atribute. Karakteristike poput efikasne komunikacije, empatije i samosvesti se teško mere, ali su visoko vrednovane i mogu doneti stvarnu razliku. Meke veštine i emocionalna inteligencija mogu se pokazati kao ključna konkurentska prednost za žene u poslu. Studija iz 2016. godine ukazuje da žene nadmašuju muškarce u 11 od 12 ključnih kompetencija emocionalne inteligencije. Ove kompetencije su uključivale emocionalnu samosvest, empatiju, upravljanje sukobima, prilagodljivost i timski rad-sve neophodne veštine za efikasno vođstvo na radnom mestu.

    Istovremeno, žene koje se nalaze ili imaju ambiciju za vodeće uloge u organizaciji, neretko smatraju da su pod posebnom pažnjom. Tamo gde se muškarci mogu ohrabriti da budu ambiciozni ili asertivni, žene su od malih nogu programirane da ne budu „šefovi“. Rodna pristrasnost u osnovi znači da se isto ponašanje i karakteristike – inicijativa, strast i preuzimanje odgovornosti – mogu različito tumačiti kod muškaraca i žena na radnom mestu. Ipak, promena je evidentna. Za mnoge napredno orijentisane organizacije, rodna ravnopravnost postaje pitanje politike, bilo da se zalaže za jednaku zastupljenost žena u sali za sastanke ili pri odlukama za zapošljavanje i unapredjenje. Raznolikost, inkluzivnost i rodna ravnopravnost postaju deo poslovne strategije, a ne samo politička korektnost. Sve veći broj žena se danas odlučuje i na pokretanje sopstvenog posla. U Sjedinjenim Državama, broj preduzeća u vlasništvu žena povećan je 74% u poslednjih 20 godina. Današnja start-up kultura osnažuje žene da budu same svoji nadredjeni i plaćaju sopstvenu platu, definišući kako žele da rade i olakšavajući balans karijere i porodičnog života. Preduzetništvo predstavlja još jedan put za žene da smanje jaz u platama i uzdignu se na liderske pozicije, pod svojim uslovima, a istovremeno otvara mogućnost ženama da sarađuju i angažuju druge ambiciozne istomišljenice, negujući novu generaciju žena na vodećim pozicijama. Da bi se istakle na konkurentnom tržištu rada, mnoge žene usavršavaju znanje i stručnost koja im je potrebna kroz poslovnu diplomu. Broj žena koje upisuju poslovne škole u stalnom je porastu. Bilo da se radi o postdiplomskim ili master studijama, poslovne škole nude vrednu platformu za žene da postanu stručnjaci za teme, vežbaju liderske veštine i steknu samopouzdanje koje im je potrebno za ulazak u upravnu sobu.

    Već znamo kako bi trebalo da izgleda buduće radno mesto i vreme je da to postane stvarnost. Nema brzog rešenja – za kulturne promene je potrebno vreme. Učinjeni su veliki koraci u uklanjanju prepreka za žene kada je u pitanju ulazak radne snage u zdravstveni sektor, ali posao nije završen. Gradijent promena mora ostati strm, a industrija mora uložiti proaktivan, usklađen i posvećen napor kako bi smanjila jaz u liderstvu za žene. To se mora učiniti ne zbog statistike, već zato što će se dugoročno pokazati da je smanjenje jaza u liderstvu isplativo za organizacije, korisno za društvo i što je najvažnije – to je ispravno.

    Izvor: BIZLife

    Foto: Privatna arhiva

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE