Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    „Zanat je zlata vredan“ polako gubi na značaju? Ili ipak ne?

    Piše: Srđan Mrđa, ekonomista

    Da li sa razvojem industrije i modernih tehnologija izreka „zanat je zlata vredan“ polako gubi na značaju? Odavno kupujemo ono što je u izlogu, za prepravke obuće, odeće nemamo ni vremena ni živaca, nameštaj kupujemo u salonima, a nekad nam je prosto lakše da kupimo nešto novo nego da popravljamo. Ipak i pored svega zanati nikada neće biti prevaziđeni.

    Krojači i obućari uvek će imati posla pa samim tim i zaradu. Sama korekcija odeće i obuće nije nešto od čega se može zaraditi više od prosečne plate za mesec dana. Ipak, za krojenje odela po meri za proslave ili neke druge prilike, potrebno je izdvojiti oko 300-400 evra, dok za pravljenje cipela po meri oko 200 evra. 3-4 odela ili para cipela i eto lepe zarade na mesečnom nivou.

    Pored navedenih stolarski poslovi su jedni od najisplatljivijih zanata. Pravljenje jednog „američkog plakara“ prosečne veličine koštaće vas oko 500, od čega je materijal oko 300 evra, dok je zarada stolara oko 200 evra. I to samo za jedan. Za ugradne kuhinje stolari mogu imati čistu zaradu i do 1000 evra. O molerima, zidarima i da ne govorimo. Pristojna zarada ih je i održala živim i do dan danas.

    Sa druge strane, poslednjih godina kao da se „bude“ i neki stari zanati. Šeširdžije, opančari, tkanje, ćilimarstvo,… Ukoliko se odlučite da kupite šešir po svojoj meri i dizajnu, to će vas koštati od 50 do 100 evra. Neke šeširdžije su napravili dobar posao pa se povezali sa modnim kućama te izrađuju ručno pravljene šešire raznih oblika. Nećete ih naći na svakom koraku jer ih nema mnogo pa samim tim imaju i pristojnu zaradu. Etno motivi ponovo su interesantni pa tako narodna nošnja nije baš jeftina, a može koštati i do 100 evra, opanci do 50 evra. Nošnja nije nešto što se nosi svakodnevno ali za posebne prilike kao što su slava, posebno na selu, dobro dođe. Etno sela su ekspanziji pa samim tim je i veća tražnja za nošnjom i etno motivima. Ručno izrađeni ćilim nije ispod 200 do 300 evra. Ukoliko imate neke posebne želje to će vas u svakom slučaju više koštati. Grnčarstvo iako pomalo zaboravljen zanat može biti isplativ. Ručno rađeni ćupovi, vazne, saksije ili sudovi danas su ponovo na ceni.

    Čuvena Balkanska ulica u centru Beograda uvek je bila stecište mnogih zanatlija. Od bombondžija, frizera, preko šeširdžija, sajdžija pa do opančara i kožara. Danas, kao da se malo izgubio taj duh zanatlija ali neki zanati odolevaju vremenu. Ostalo je svega nekoliko lokala. Gradska administracija najavila je da će Balkansku ulicu zvanično proglasiti ulicom starih zanata i na taj način sačuvati zanatski duh ove ulice.

    Zanimljivo je da je ove godine Ministarstvo trgovine i turizma raspisalo konkurs za subvencionisanje starih zanata kojim se pomaže zanatlijama u iznosima od 300 hiljada do 600 hiljada dinara bespovratne pomoći za opremanje zanatskih radnji i nabavku novih alata. Subvencije su namenjene zanatlijama koji se bave tkanjem, ćilimarstvom, ikonopisom, izradom starih muzičkih instrumenata, kožuharstvom i tako dalje.

    Ukoliko razmišljate o pokretanju neke vrste biznisa kroz zanatsku delatnost treba da znate da od nekih zanata možete imati i te kako lepu zaradu, posebno ukoliko se radi o retkim zanatima koji su praktično izumrli, a ponovo su postali interesannti ljudima. Ipak ne očekujte astronomsku zaradu. Ako imate želje i vremena možete početi sa učenjem nekog od zanata. Još samo da nađete dobrog zanatliju i da budete dobar šegrt.

    Izvor: BIZLife

    Foto: BIZLife

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE