Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Rio Tinto: Odgovoran odnos prema životnoj sredini

    Margareta Milosavljević, viši savetnik za zaštitu životne sredine, Rio Tinto

    Postupati odgovorno znači ulagati raspoložive resurse u istraživanja, analize i studije kako bi se došlo do najboljih rešenja, primenjivati inovativne i moderne tehnologije i sprovoditi izmene u dizajnu svuda gde je potrebno kako bi se došlo do najoptimalnijih i najbezbednijih rešenja za dalji razvoj i realizaciju projekta

    • Šta sve obuhvata pojam „životna sredina” kada govorimo o projektu „Jadar”?

    Briga o životnoj sredini je deo strategije naše kompanije i odgovornog pristupa sa ciljem smanjenja uticaja na životnu sredinu ili potpunog uklanjanja uticaja tamo gde je to moguće. Svesni smo da eksploatacija mineralnih resursa koji su neophodni za proizvode koji su sastavni deo savremenog života nije moguća bez uticaja na okolinu.

    Ali prilagođavanjem načina na koji se razvijaju, grade, eksploatišu, prerađuju i zatvaraju proizvodne aktivnosti – rudarska industrija može da napravi veliku razliku kada je u pitanju krajnji uticaj i način na koji se odnosimo prema životnoj sredini, ekosistemima i biodiverzitetu.

    Dvanaest studija koje smo dosad sproveli u saradnji sa relevantnim institucijama, a koje su se bavile analizom i prikupljanjem podataka o početnom stanju životne sredine – upravo obuhvataju sve ono što čini pojam životne sredine: zemljište, vazduh, vode i biodiverzitet. Pored ovoga, urađena su i merenja buke, kao i Seveso analiza, kojom je obuhvaćeno 19 različitih scenarija potencijalnih rizičnih situacija za postrojenje za preradu, sa ciljem da se predvide sve mere predupređenja takvih situacija, kako do njih ne bi došlo, što je rezultiralo višestrukim promenama u dizajnu projekta do sada. Angažovali smo najbolje domaće i strane konsultante sa ciljem da prikupimo potrebne informacije o životnoj sredini, kako bismo uz pomoć relevantnih polaznih informacija i podataka izradili potrebne analize procene uticaja na životnu sredinu za budući podzemni rudnik, postrojenje za preradu i rešenje za rukovođenje industrijskim otpadom. Izrada studija je još uvek u toku i one će postati javno dostupne tokom podnošenja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu nadležnom ministarstvu, u skladu sa zakonskom regulativom.

    Biodiverzitet je mnogo više od pukog opisa raznolikosti života u prirodi i vrsta koje se na određenoj lokaciji nalaze. On je osnovna karakteristika životne sredine i ima ulogu u obezbeđivanju svežeg vazduha, vode i plodne zemlje, koji su nam neophodni za život, i naš tim je u potpunosti posvećen tome da se izbegne i na minimum svede gubitak biodiverziteta i remećenje zemljišta, uz stalni rad na unapređenju praksi upravljanja aktivnostima koje imaju uticaj na biodiverzitet i životnu sredinu. Odgovoran dalji razvoj projekta uz primenu adekvatnih rešenja omogućiće nam da obezbedimo željeni industrijski razvoj, istovremeno i podjednako vodeći računa o životnoj sredini i lokalnoj zajednici.

    • Šta znači odgovoran odnos prema životnoj sredini u oblasti rudarstva i industrije prerade minerala?

    Odgovoran odnos prema životnoj sredini oslikava se u celokupno odgovornom poslovanju u svim oblastima. To podrazumeva poslovanje u skladu sa zakonima Republike Srbije, ali i politike EU, kao i druge važeće međunarodne standarde, standarde kompanije, kao i primenu najboljih industrijskih praksi. Postupati odgovorno znači ulagati raspoložive resurse u istraživanja, analize i studije kako bi se došlo do najboljih rešenja, primenjivati inovativne i moderne tehnologije i sprovoditi izmene u dizajnu svuda gde je potrebno kako bi se došlo do najoptimalnijih i najbezbednijih rešenja za dalji razvoj i realizaciju projekta.

    Projekat se neće realizovati sve dok u potpunosti nismo sigurni u svako rešenje koje omogućuje bezbedan razvoj projekta, sa najboljim rešenjima za zaštitu životne sredine. Naš odgovoran odnos se ogleda i u izboru najboljih saradnika koji rade na razvoju projekta, ali i činjenici da „Jadar” razvijamo u otvorenoj i iskrenoj komunikaciji sa svim stranama.

    Cilj nam je da budemo dobar komšija i gradimo odnose koji omogućavaju da donesemo dugoročnu dobrobit uz podršku naših lokalnih zajednica. U svim fazama razvoja projekta mi ćemo ostati posvećeni održavanju i negovanju odnosa saradnje i poverenja sa lokalnom zajednicom.

    • Kako se dolazi do toga da znate koji će biti potencijalni uticaji na životnu sredinu u trenutku kada u toj oblasti nema ni rudnika, ni fabrike, niti bilo kakve druge industrijske infrastrukture?

    Imamo sveobuhvatan pristup, koji podrazumeva istraživanje i ispitivanje životne sredine, odnosno okruženja u kom je planirana realizacija projekta sa svim njegovim karakteristikama. Na to se uključuju i rudarsko-tehnološki procesi i oprema, kako bi se razumeo potencijalni uticaj budućih industrijskih aktivnosti. Modeliranjem uticaja, koristeći najbolje dostupne softvere koji se koriste za ove potrebe, mi dobijamo rezultate koji nam pokazuju uticaje, nakon čega se definišu i adekvatne mere za njihovo otklanjanje i umanjivanje. Ovo je obiman posao, koji zahteva vreme, stručnost i znanje. Modelovanja obuhvataju i modelovanje kumulativnih uticaja, ali se rade i modelovanja za sve elemente projekta pojedinačno. Svi modeli će biti obrađeni i objašnjeni u Studiji o proceni uticaja na životnu sredinu. Studija uticaja je javno dostupan dokument i, kada bude završena, biće organizovani rani javni uvid i javna prezentacija, o čemu će građani biti informisani u medijima od strane nadležnog ministarstva.

    Tek nakon što Ministarstvo usvoji i odobri studiju, ona postaje zakonom obavezujući dokument za kompaniju. To, zapravo, znači da, ukoliko postoji i najmanji rizik po životnu sredinu na koji ne postoji adekvatan tehnološki odgovor sa naše strane, mi nećemo moći da dobijemo neophodne dozvole za početak izgradnje rudnika i početak proizvodnih aktivnosti.

    • Šta su analize do sada pokazale i koliko ste analiza sproveli?

    Urađena su brojna istraživanja i analize vazduha, zemljišta, voda, buke i sl. Konkretno, vršeno je merenje kvaliteta vazduha, voda, analiza pijaće vode iz bunara, analiza zemljišta, studija o ispuštanju otpadnih voda, studija snabdevanja vodom budućeg rudnika i postrojenja za preradu, a rađen je i monitoring buke, kao i istraživanje biodiverziteta, i izvršeno je preko 25.000 bioloških i fizičko-hemijskih parametara vode, vazduha, zemljišta. Kao što sam prethodno navela, dosad je urađeno 12 studija o životnoj sredini za potrebe izrade strateške procene uticaja, u fazi smo remodelovanja uticaja buke, kvaliteta vazduha i otpadnih voda, modelovanja uticaja budućeg kompleksa na biodiverzitet, modelovanja vizuelnog i prostornog uticaja, Seveso analize bezbednosti projekta „Jadar” sa stanovišta hemijskog udesa i ostalih potencijalnih uticaja sa aspekta hidrogeologije i hidrologije, klimatskih promena i dr.

    Sve navedene studije izrađivale su relevantne institucije i organizacije u skladu sa zakonskom regulativom Republike Srbije. Više od 100 eksperata iz različitih oblasti učestvovalo je u izradi ovih osnovnih studija, uključujući 40 univerzitetskih profesora.

    • Kakav je plan aktivnosti do kraja 2021. godine?

    Do kraja godine nas očekuje upravo rad na izradi Studije procene uticaja, izrada tehničke dokumentacije za rudnik, postrojenje za preradu i deponiju, kao i infrastrukturnih projekata (put, železnica, struja, voda, gas i sl.), završetak programa otkupa zemljišta, kao i podnošenje zahteva za dobijanje svih neophodnih dozvola od strane nadležnih institucija.

    • Kada bude počela eksploatacija rudnika, šta će se dešavati sa otpadom, kao nusproizvodom eksploatacije? Gde će i kako on biti odlagan?

    Rudnik i postrojenje za preradu proizvodiće dve vrste otpada: stenski materijal, koji ne sadrži jadarit, i industrijski otpad, koji se dobija nakon prerade koncentrata jadarita. Otpad će se mešati i dobijati otpad sa čvrstim karakteristikama u obliku filter-pogača, koje će na deponiji biti slagane, izravnate i sabijene pomoću glatkih valjaka. Određeni deo ukupnog otpada, približno oko 20 procenata, biće korišćen u mešavini specijalno osmišljenoj za zapunjavanje otkopanog prostora u rudniku, radi sprečavanja sleganja površine terena. Većinu otpada čini netretirana sitna ruda, koja sadrži zaostale količine litijuma i bora. Preradom rude se u otpad unosi gips, ostaci silicijum-dioksida i sekundarni minerali. Glavne komponente su minerali rastvorljivi u vodi, koji povećavaju koncentraciju bora, te je zbog toga neophodno dodatno zaštiti područje deponije. Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i područje deponije industrijskog otpada biće obloženi nepropusnim materijalom, koji će štititi podzemne vode i okolno zemljište. Ova zaštitna mera je neophodna zbog mogućnosti rastvaranja bora tokom kontakta sa vodom. Bor se prirodno nalazi u zemljištu, ali je potrebno primeniti rešenje koje će sprečiti da uvećane količine bora dođu do zemlje. Postojaće i mehanizam za redovno praćenje podzemnih i površinskih voda i kontrolu kvaliteta vazduha. Deponija će se sukcesivno rekultivisati tako što će se saditi različite vrste rastinja – trava i žbunasto grmlje, kako bi se površina obnovila. Rešenja za upravljanje otpadom su projektovana, a preventivne mere planirane tako da ispunjavaju sve uslove definisane regulativom Republike Srbije i Evropske unije, dok paralelno radimo i na planovima i programima zatvaranja postrojenja i rudnika, što znači da projekat razvijamo i planiramo dugoročno i odgovorno, vodeći računa od samog početka i otvaranja, pa sve do kraja proizvodnih aktivnosti i zatvaranja.

    U skladu sa trenutno važećim Prostornim planom za deponovanje industrijskog otpada („filter-pogače”), deponija će biti formirana u dolini Štavice. Ova zona obuhvata prostor potreban za deponovanje industrijskog otpada, kao i za izgradnju pristupnih saobraćajnica i prateće infrastrukture. Paralelno, u fazi izrade Studije izvodljivosti, kompanija razmatra i alternativna rešenja za odlaganje industrijskog otpada, uzimajući u obzir faktore uticaja na životnu sredinu i lokalno stanovništvo, potrebna finansijska sredstva i tehnička rešenja za bezbednu izgradnju i upravljanje deponijom, kao i zakonske uslove koji uslovljavaju izgradnju deponije za odlaganje industrijskog otpada.

    Lokacija koja je trenutno u razmatranju i u vezi sa kojom se sprovode istraživanja i razgovara sa nadležnim organima jeste lokacija Severni pogon, koja je bliža postrojenju i nalazi se na teritoriji Gornjih Nedeljica.

    • Kako će se odlagati otpadne vode?

    Projektom je planirano da se za potrebe rada industrijskog kompleksa obezbedi tehnička voda iz tri izvora – prečišćavanjem rudničkih voda (dobijenih redovnim odvodnjavanjem podzemnog rudnika), sakupljanjem površinskih voda (padavina) u krugu procesnih i rudarskih postrojenja i podzemnih voda iz aluviona reke Drine, tj. iz područja koja su prethodno devastirana vađenjem šljunka (dakle, ne korito reke). Sva voda potrebna za rad rudnika i postrojenja koristiće se više puta u zatvorenom sistemu, a pre nego što bude ispuštena u životnu sredinu, konkretno u reku Jadar, biće tretirana u postrojenju za vode. Projektom je predviđeno da kvalitet prečišćene vode odgovora propisanom kvalitetu vode reke Jadar (II klasa, kao i reka Drina), čime se osigurava da ispuštanje otpadnih voda ni na koji način ne može ugroziti propisani kvalitet reke, u skladu sa EU i domaćom regulativom koja se odnosi na očuvanje kvaliteta vodotoka.

    Da bi se ovo postiglo, projekat „Jadar” predviđa vrlo savremene i efikasne tehnologije prečišćavanja otpadnih voda: ultrafiltraciju, dva stepena reverzne osmoze i jonsku izmenu, čime se postiže veoma visoka efikasnost prečišćavanja, što podrazumeva značajne investicije u postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

    • Koja su planirana ulaganja u zaštitu životne sredine?

    Zaštita životne sredine je veoma važna oblast razvoja projekta „Jadar” i trenutno planirana investicija u izgradnju sistema i opreme samo u oblasti zaštite životne sredine iznosi preko 100 miliona dolara, a može se očekivati porast planiranih investicija u ovom segmentu nakon završetka idejnih i glavnih projekata. Samo u postrojenje za preradu voda biće uloženo između 35 i 40 miliona evra, prema trenutnim procenama.

     

    Izvor: BIZlife magazin

    Foto: ND Studio

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE